Virilist (Croatian Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Virilist" in Croatian language version.

refsWebsite

Global rank Croatian rank

13onb.ac.at

762^nd place

642^nd place

7web.archive.org

1^st place

6sabor.hr

low place

109^th place

1lzmk.hr

3,118^th place

7^th place

1enciklopedija.hr

1,369^th place

2^nd place

1povijest.hr

low place

205^th place

1google.hr

low place

43^rd place

1srce.hr

1,922^nd place

5^th place

1sejm.gov.pl

320^th place

9,613^th place

1unizg.hr

8,437^th place

21^st place

1nn.hr

4,887^th place

14^th place

enciklopedija.hr

virilisti,
» Nakon ukidanja feudalizma i prijelaza predstavničkih tijela sa staleške osnove na sustav građanskih predstavništava, zadržavanjem kategorije virilista u građanskim saborima na kompromisan je način bilo očuvano sudjelovanje plemstva i svećenstva u radu predstavničkoga tijela, obično u obliku zasebnoga doma (Pruska 1850–1918., Austrija 1861–1918) ili pak kao članova općega doma (tako u Hrvatskom saboru 1848–1918., Dalmatinskom saboru, Istarskom saboru i Saboru Bosne i Hercegovine). Danas virilisti postoje u Velikoj Britaniji kao članovi Doma lordova. Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 30. rujna 2018.)«

google.hr

books.google.hr

Bogoslav Šulek; Hrvatsko-ugarski ustav ili konstitucija; Sabor kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije; 1861. str. 64.-65., Brzotis. Ant. Jakića

lzmk.hr

enciklopedija.lzmk.hr

virilist, Hrvatski obiteljski leksikon (pristupljeno 30. rujna 2018.)

nn.hr

narodne-novine.nn.hr

Ustav Republike Hrvatske
» Članak 71. Zastupnički dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. U Županijski dom građani svake županije, na temelju općega biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem tri zastupnika.
Predsjednik Republike po isteku mandata postaje, ako se izričito ne odrekne te dužnosti, doživotni član Županijskog doma.
Predsjednik Republike može imenovati iz reda za Republiku osobito zaslužnih građana do pet zastupnika u Županijski dom., NN 56/1990«

onb.ac.at

alex.onb.ac.at

Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah., Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I.-XVII., str. 283.-286.
Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.
» §. 5. Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. Virilni glas u saboru imadu:
a) nadbiskup zagrebački, metropolita doljnjo-karlovački, diecezanski biskupi, prior vranski, službujući pravi veliki župani, upravitelji županijah i župan turopoljski. b) Svaki knez, grof ili barun, koji je sam, ili kojega su predji do sada pravo osobnoga glasa na saboru uživali; ili koji je kao indigena u hrvatsko-ugarski zakonik unešen, ako je u zemlji rodjen; ili nastanjen; ili tamo kao nadležan; samostalan, 24. godinu navršio, ako nije pod skrbničtvom ili stečajem, ako ne stoji u posebnoj iztragi, niti je osudjen radi zločina ili kaznjivoga djela počinjenoga iz koristoljubja, te ako osim toga posjeduje u Hrvatskoj ili Slavoniji na svoje ime u gruntovnici upisano takovo imanje, s kojim je jurisdikcija do godine 1848. skopčana bila.
O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.«
(, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I.-XVII., str. 284.)
Zakon o uređenju Plemenite Općine Turopoljske 1895.
» §. 10. Na čelu plemenite općine turopoljske stoji župan (§. 5. zak. čl. II. god. 1870. o uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije), kojega bira izmedju članovah zastupstvo pod slovom b) §. 8., koji su plemićkoga staleža, ukupno zastupstvo općine u svojoj skupštini na vrieme od deset godinah. Osim toga župan plemenite općine turopoljske treba da ima svojstva propisana §. 10. zak. čl. II. god. 1870. za zastupnike naroda. ..«
(Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886 (I.-XVII.) str. 270-281, Zagreb 1887.)
Zakon, kojim se preinačuju nekoje ustanove zakonskoga članka II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1888. str. 641.-643.
zadnji popis obitelji s virilnim glasom Zakon o provedbi §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije^{[neaktivna poveznica]}
» §. 1. Imenik onih kneževskih, grofovskih i barunskih obiteljih, kojim su članovi dosele uživali pravo glasa na saboru, uzakonjuje se na osnovu §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ovako: I. Knezovi: 1. Batthyány-Stratmann; 2. Odeschalchi. II. Grofovi: 3. Bombelles; 4. Chotek; 5. Draskovich; 6. Eltz-Kempenih; 7. Erdödy; 8. Jankovich; 9. Karácsony; 10. Keglevich; 11. Khuen-Belasi; 12. Nugent; 13. Orsich; 14. Pallfy; 15. Pejacsevich. III. Baruni: 16. Edelsheim Gyulai; 17. Inkey; 18. Jellachich; 19. Kavanagh-Ballyane; 20. Kulmer; 21. Ottenfels-Gschwind; 22. Rauch.«
(, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1891 (I.-XVIII.) str. 123-125, Zagreb 1891.)
zadnji popis obitelji s virilnim glasom Zakon o provedbi §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije^{[neaktivna poveznica]}, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1891 (I.-XVIII.) str. 123-125, Zagreb 1891.
po ustavu najviši dostojanstvenici države, sudjeluju u krunidbi kralja (palatin s primasom stavlja svetu krunu na kralja, ban i državni sudac mu predaju žezlo i kraljevski globus/jabuku, peharnik predaje kraljevski mač, obred je zadržan do krunidbe Karla IV. 1916.; po Tripartitumu poredak po važnosti je: palatin, državni sudac, hrvatski ban, vojvoda transilvanije (položaj ukinut u 18 st.); nakon 1867. svi barones regne će postati čisto naslovni simbolički položaji bez političkog značaja, osim bana Hrvatske koji će zadržati i ranije dostojanstvo i politički značaj; od 18 st. do 1918. to su: 1. palatin (položaj de iure postoji nakon 1867.god. no ne popunjava se), 2. državi sudac (Judex Curiae Regiae), 3. ban (Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae Banus), 4. veliki kraljevski tavernik (Tavernicorum Regalium Magister), ostali barones regne su čisto simboličkog značaja: 5. veliki kraljevski konjušnik (Agazonum Regalium Magister), 6. veliki kraljevski peharnik (Pincernarum Regalium Magister), 7. veliki kraljevski komornik (Cubiculariorum Regalium Magister), 8. veliki kraljevski stolnik (Dapiferorum Regalium Magister), 9. veliki kraljevski vratar (Janitorum Regalium Magister), 10. veliki kraljevski dvornik (Curiae Regiae Magister), 11. satnik kraljevske ugarske plemenite tjelesne straže (Turmae Praetorianae hungariae Capitanus- položaj osnovala Marija Terezija), Staatshanbuch: Barones Regni (Bannerherren), Hof- und Staats-handbuch der Oesterreichisch-Ungarischen Monarhie für 1911. Druck und Verlag der Kaiserlich-Ko̲niglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien, p. 1007. pristupljeno 2018-09-28
na prijedlog ugarskog sabora kralj bi uvijek imenovao dva 'čuvara krune', od kojih bi jedan morao biti katolik, a drugi protestant, o imenovanju bi se donosio poseban zakon; primjer zakona: Zakonski članak XIV.: 1883. zajedničkoga hrvatsko-ugarskoga sabora o izboru jednoga čuvara zemaljske svete krune, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1883 (I.-XIII.) str. 281, Zagreb 1883.
Zemaljski ustav s izbornim redom za zemaljski sabor Kraljevine Dalmacije; Landes-Ordnung und Landtags-Wahlordnung für das Königreich Dalmatien, RGBl. Nr. 20 / 1861, Beilage II, l, str. 215.
Zemaljski ustav s izbornim redom za zemaljski sabor Markgrofovije Istre; Landes-Ordnung und Landtags-Wahlordnung ... und für die Markgrafschaft Istrien, RGBl. Nr. 20 / 1861, Beilage II, l, str. 198.
Zemaljski ustav s izbornim redom za zemaljski sabor Kraljevine Češke; Landes-Ordnung und Landtags-Wahlordnung für das Königreich Böhmen, RGBl. Nr. 20 / 1861, Beilage II, l, str. 230.
Zemaljski ustav s izbornim redom za zemaljski sabor Kraljevine Galicije i Ludomerije sa Velikim Vojvodstvom Krakov; Landes-Ordnung und Landtags-Wahlordnung für das Königreich Galizien und Ludomerien sammt dem Grosherzogthum Krakov, RGBl. Nr. 20 / 1861, Beilage II, l, str. 280.
Zemaljski statut Bosne i Hercegovine; Landesstatut für Bosnien und die Hercegovina, Gesetz- und Verordunung fur Bosnien und die Hercegovina, 1910., Sarajevo, str. 25.

povijest.hr

Đuro Jelačić održao govor u Hrvatskom saboru (1861.),
»Nakon smrti Josipa Jelačića novim je hrvatskim banom postao Josip Šokčević. On je imenovao Đuru Jelačića potkapetanom Kraljevstva. Imenovanje te osobe bilo je bansko pravo, jer je ban ujedno bio kapetan Kraljevstva (u tom smislu riječ kapetan nije čin nego označava vrhovnog zapovjednika vojske)., Portal Povijest.hr, (pristupljeno 30. rujna 2018.)«

sabor.hr

Konačno ustrojstvo staleškog Sabora Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)
"Zahtijevanja naroda" - početak modernog Sabora Zasjedanje „Narodne skupštine“ Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine),
»25. ožujka 1848. godine u dvorani Narodnog doma u Zagrebu, kao posljedica ilirskog pokreta i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Osim pripadnika raznih staleža (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslovne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta „Zahtijevanja naroda“. Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)«
Odluke Banskog vijeća uoči sabora 1848. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)
Saborski izborni red iz 1848. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)
Saborski izborni red iz 1848. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine),
»Izborno pravo bilo je ograničeno nizom cenzusa među kojima su imovinski i obrazovni, kao i cenzus po spolu. Pravo glasa imalo je otprilike dva i pol posto ukupnog muškog stanovništva unutar granica civilne i vojne Hrvatske. Zastupnici nisu predstavljali narod neposredno, nego pojedine ustanove: županije, gradove, samostane, regimente i Akademiju znanosti., Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)«
5. lipnja 1848. - početak predstavničkog Sabora Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)

sejm.gov.pl

prawo.sejm.gov.pl

Ustav Kraljevine Poljske (1918.), Ustawa o Radzie Stanu Królestwa Polskiego Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2021. (Wayback Machine)
» My, RADA REGENCYJNA KRÓLESTWA POLSKIEGO, postanowiliśmy i stanowimy, co następuje:
Art. 1. Rada Stanu Królestwa Polskiego z siedzibą w mieście stołecznem Warszawie składa się ze 110 członków, a mianowicie: a) 12 członków wirylistów, b) 55 członków, powołanych na zasadzie wyborów, c) 43 członków, mianowanych przez Radę Regencyjną. Art. 2. Członkami Rady Stanu z głosem wirylnym są: a) 6-ciu Biskupów Diecezjalnych obrządku rzymsko-katolickiego, b) Superintendent Generalny wyznania ewangelicko-augsburskiego, c) Superintendent wyznania ewangelicko-reformowanego, d) najstarszy wiekiem rabin żydowski stołecznego miasta Warszawy,
e) Rektor Uniwersytetu Warszawskiego i Rektor Politechniki Warszawskiej, f) Pierwszy Prezes Sądu Najwyższego „ Dziennik Praw Królestwa Polskiego z 1918 r., nr 2, poz. 2. Organ wydający: Rada Regencyjna (pristupljeno 2.10.2018.)«

srce.hr

hrcak.srce.hr

priorat prvo templarskog, a nakon toga malteškog viteškog reda, naslovnu titulu priora nosi prepošt zagrebačkog kaptola; vidi: Marko Vulesica: Vranski priorat, Rostra : časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru, Vol.3. No.3. Svibanj 2010. str. 9.-18.

unizg.hr

pravo.unizg.hr

Ustav Kraljevine Jugoslavije
» Član 50. Senat sastavljaju senatori: od Kralja imenovani i birani. Senator ne može biti mlađi od četrdeset godina. Odredbe o broju biranih senatora i njihovom izboru propisuju se zakonom. Kralj može imenovati toliki isti broj senatora koliko ih je biranih. Niko ne može biti u isto vrijeme senator i narodni poslanik. Član 52. Mandat senatora od Kralja imenovanih traje šest godina. Oni se mogu na predlog Pretsednika Ministarskog saveta razrešiti ove dužnosti usled fizičke nesposobnosti ili ako su sudom osuđeni za krivična dela. Imenovani senatori, ako su aktivni državni činovnici, ne mogu zadržati činovnički položaj. „Службене новине Краљевине Југославије“, број 200/1931 «

web.archive.org

Konačno ustrojstvo staleškog Sabora Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)
"Zahtijevanja naroda" - početak modernog Sabora Zasjedanje „Narodne skupštine“ Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine),
»25. ožujka 1848. godine u dvorani Narodnog doma u Zagrebu, kao posljedica ilirskog pokreta i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Osim pripadnika raznih staleža (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslovne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta „Zahtijevanja naroda“. Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)«
Odluke Banskog vijeća uoči sabora 1848. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)
Saborski izborni red iz 1848. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)
Saborski izborni red iz 1848. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine),
»Izborno pravo bilo je ograničeno nizom cenzusa među kojima su imovinski i obrazovni, kao i cenzus po spolu. Pravo glasa imalo je otprilike dva i pol posto ukupnog muškog stanovništva unutar granica civilne i vojne Hrvatske. Zastupnici nisu predstavljali narod neposredno, nego pojedine ustanove: županije, gradove, samostane, regimente i Akademiju znanosti., Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)«
5. lipnja 1848. - početak predstavničkog Sabora Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2018. (Wayback Machine), Hrvatski sabor (pristupljeno 30. rujna 2018.)
Ustav Kraljevine Poljske (1918.), Ustawa o Radzie Stanu Królestwa Polskiego Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2021. (Wayback Machine)
» My, RADA REGENCYJNA KRÓLESTWA POLSKIEGO, postanowiliśmy i stanowimy, co następuje:
Art. 1. Rada Stanu Królestwa Polskiego z siedzibą w mieście stołecznem Warszawie składa się ze 110 członków, a mianowicie: a) 12 członków wirylistów, b) 55 członków, powołanych na zasadzie wyborów, c) 43 członków, mianowanych przez Radę Regencyjną. Art. 2. Członkami Rady Stanu z głosem wirylnym są: a) 6-ciu Biskupów Diecezjalnych obrządku rzymsko-katolickiego, b) Superintendent Generalny wyznania ewangelicko-augsburskiego, c) Superintendent wyznania ewangelicko-reformowanego, d) najstarszy wiekiem rabin żydowski stołecznego miasta Warszawy,
e) Rektor Uniwersytetu Warszawskiego i Rektor Politechniki Warszawskiej, f) Pierwszy Prezes Sądu Najwyższego „ Dziennik Praw Królestwa Polskiego z 1918 r., nr 2, poz. 2. Organ wydający: Rada Regencyjna (pristupljeno 2.10.2018.)«