Demiraj, B.; Esposito, A. (2009). „Albanian”. u: Brown, Keith; Ogilvie, Sarah. Concise Encyclopedia of Languages of the World. Elsevier. str. 23. ISBN978-0-08-087774-7.
Roger D. Woodard (2008). The ancient languages of Europe. »Pretpostavlja se da suvremeni albanski jezik potječe izravno od drevnog ilirskog...«
Fortson, Benjamin W (2004). Indo-European language and culture: an introduction. Blackwell Publishing. str. 390. ISBN1-4051-0315-9. Pristupljeno 28.5.2010. "Albanski predstavlja vlastitu zasebnu granu indoeuropskog; to je posljednja grana koja se pojavljuje u pisanim zapisima".
Douglas Q. Adams (januar 1997). Encyclopedia of Indo-European Culture. Taylor & Francis. str. 9, 11. ISBN978-1-884964-98-5. »Grčke i latinske posuđenice pretrpjele su većinu dalekosežnih fonoloških promjena koje su tako promijenile oblik naslijeđenih riječi,све покрали појма о животу немају козојебци
dok slavenske i turske posuđenice ne pokazuju te promjene. Stoga je albanski jezik morao steći veći dio svog današnjeg oblika do trenutka kada su Slaveni došli na Balkan u 5. i 6. stoljeću nove ere [...] Posuđenice iz grčkog i latinskog jezika datiraju još iz stare ere [...] Čak i vrlo uobičajene riječi kao što su mik "prijatelj" (<lat. amicus) ili këndoj "pjevati" (<lat. cantare) potječu iz latinskog i svjedoče o širokom miješanju predalbanskih i balkanskih govornika latinskog tijekom rimskog razdoblja, otprilike od 2. stoljeća pne. do petog stoljeća nove ere.«
"Rijeka Škumbin u središnjoj Albaniji povijesno čini granicu između ta dva dijalekta, pri čemu stanovništvo na sjeveru govori varijantama gegijskog, a na jugu varijantama toskijskog dijalekta" (str. 23) Concise Encyclopedia of Languages of the World By Keith Brown, Sarah Ogilvie Contributor Keith Brown, Sarah Ogilvie Edition: illustrated Published by Elsevier,2008 ISBN0-08-087774-5, ISBN978-0-08-087774-7
Saunders, Robert A. (2011). Ethnopolitics in Cyberspace: The Internet, Minority Nationalism, and the Web of Identity. Lanham: Lexington Books. str. 98. ISBN9780739141946. »"Pored nedavnih emigranata, diljem svijeta postoje starije pripadnici starije dijaspore. U Turskoj ima više od 5 milijuna etničkih Albanaca; međutim, velika je većina ove populacije asimilirana i više ne govori tečno jezik, iako albanska zajednica zadržava svoj prepoznatljivi identitet u Istanbulu do danas. U Egiptu ima nekih 18.000 Albanaca, koji navodno predstavljaju ostatke vojske Muhameda Alija".«
Google Books, Mallory, J. P. and Adams, D. Q.: The Oxford Introduction to Proto-Indo-European and the Proto-Indo-European World
Fine, JA. The Early medieval Balkans. University of Michigan Press, 1991. pp. 10–11. Google Books
Ann Taylor; Donald Ringe; Tandy Warnow (2000). „Character based reconstruction of a linguistic cladogram”. General issues and non-Germanic Languages. Historical Linguistics 1995. Selected papers from the 12th International Conference on Historical Linguistics, Manchester, August 1995. 1. Amsterdam: John Benjamins Publishing. str. 400. ISBN9027236666.
Kostallari, Androkli (1976). Fjalori drejtshkrimor i gjuhës shqipe. "Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë" (u: "Akademia e Shkencave e RPS të Shqipërisë", danas "Akademia e Shkencave e Republikës së Shqipërisë").[mrtav link]
(fr) Revue des études sud-est européennes. 9. Academia Republicii Socialiste România, Academia Republicii Populare Romîne. 1971. p. 102. Pristupljeno 28.5.2010.
Millar, Robert McColl; Trask, Larry (2015) (en). Trask's Historical Linguistics. Routledge. str. 292. ISBN9781317541776. »Čini se da je albanski izgubio više od 90 posto svog izvornog rječnika u korist posuđenica iz latinskog, grčkog, mađarskog, slavenskog, talijanskog i turskog jezika.«
Douglas Q. Adams (siječanj 1997). Encyclopedia of Indo-European Culture. Taylor & Francis. str. 11. ISBN978-1-884964-98-5. »Posuđenice iz grčkog i latinskog jezika datiraju još prije kršćanske ere i sugeriraju da su preci Albanaca tad već morali naseljavati Albaniju da bi upili takve posuđnice od svojih susjeda u historijsko doba. Kako su Iliri u to vrijeme zauzimali albanski teritorij, oni su bili najvjerojatniji primatelji takvih posuđenica.«
Curtis, Matthew Cowan (30.11.2011) (en). Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence. str. 16. ISBN9781267580337. Pristupljeno 31 March 2017. »Općenito je prihvaćeno da Albanci nastavljaju jedan od drevnih jezika Balkana, iako se znanstvenici ne slažu kojim su jezikom govorili i koje su područje Balkana zauzimali prije seobe Slavena na Balkan.«
Curtis, Matthew Cowan (30 November 2011) (en). Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence. str. 18. ISBN9781267580337. Pristupljeno 31.3.2017. »Dakle, iako lingvisti raspravljaju o vezama između albanskog i starijih jezika Balkana, i dok većina Albanaca genealošku vezu s ilirskim može smatrati neupitnom, ostaje činjenica da jednostavno nema dovoljno dokaza da bi se ilirski, trački ili dački povezali s bilo kojim drugim jezikom, uključujući albanski.«
Curtis, Matthew Cowan (30.11.2011) (en). Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence. str. 17. ISBN9781267580337. »...na primjer, tvrdi da je od nekog neodređenog vremena neko predalbansko stanovništvo (Hampovim riječima, "albanoidno") naseljavalo područja koja se protežu od Poljske do njihove sadašnje oblasti.«
Curtis, Matthew Cowan (301.11.2011) (en). Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence. str. 16. ISBN9781267580337. »Broj posuđenica nije nužno uvjerljiv argument za geografsko smještanje – jer se posuđenice mogu zamijeniti u daljnjem razvoju jezika (posebno uzimajući u obzir kasnije obilno posuđivanje u albanski iz latinskog i slavenskih jezika prije nego što je ijedan rječnik albanskog jezika sastavljen)... – [u vezi] domovine Albanaca.«
Curtis, Matthew Cowan (30.11.2011) (en). Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence. str. 17–18. ISBN9781267580337. »Još jedna točka koju neki znanstvenici ističu jest činjenica da albanski i rumunjski dijele mnoge leksičke jedinice; to je navelo neke da vjeruju kako je albanski nastao istočno od svog današnjeg geografskog položaja (Georgiev 1957; Hamp 1994) ... To ne mora nužno odrediti genealošku povijest jezika, niti isključuje mogućnost prisutnosti protoalbanskog i na ilirskom i na tračkom teritoriju.«
Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin, ur. (2017). „Albanian”. Glottolog 3.0. Jena, Germany: Max Planck Institute for the Science of Human History.
google.com.au
books.google.com.au
"Dijalekatski se raskol na gegijski i toskijski dogodio u neko vrijeme nakon što se ova regija pokrstila u 4. stoljeću nove ere; kršćanske latinske posuđenice pokazuju toskijski rotacizam, kao što je toskijsko murgu "redovnik" (gegijski: mungu) od lat. monachus" (str. 392); Indo-European language and culture: an introduction By Benjamin W. Fortson Edition: 5, illustrated Published by Wiley-Blackwell, 2004 ISBN1-4051-0316-7, ISBN978-1-4051-0316-9
hjholm.de
JHholm.deArhivirano 11.10.2017, na Wayback Machine-u, Holm, Hans J.: The Distribution of Data in Word Lists and its Impact on the Subgrouping of Languages. In: Christine Preisach, Hans Burkhardt, Lars Schmidt-Thieme, Reinhold Decker (eds.): Data Analysis, Machine Learning, and Applications. Proc. of the 31st Annual Conference of the German Classification Society (GfKl), University of Freiburg, 7–9 March 2007. Springer-Verlag, Heidelberg-Berlin
HJholm.deArhivirano 5.9.2019, na Wayback Machine-u A possible Homeland of the Indo-European Languages And their Migrations in the Light of the Separation Level Recovery (SLRD) Method – Hans J. Holm
ispan.waw.pl
Sawicka, Irena. "A Crossroad Between West, East and Orient–The Case of Albanian Culture." Colloquia Humanistica. No. 2. Instytut Slawistyki Polskiej Akademii Nauk, 2013, str. 97: "Čak i prema albanskim lingvistima, albanski vokabular sastavljen je od 60 posto latinskih riječi iz različitih razdoblja ... Kad su albanološke studije tek nastajale, dogodilo se da je albanski klasificiran kao romanski jezik. Već postoji teza o zajedničkom porijeklu albanskog i rumunjskog jezika. Rumunjska gramatika gotovo je identična albanskoj, ali to može biti i učinak kasnije konvergencije unutar balkanske jezične zajednice (Balkan Sprachbund)".
Tripod.co, Eric Hamp, "The position of Albanian, Ancient IE dialects, Proceedings of the Conference on IE linguistics held at the University of California, Los Angeles, April 25–27, 1963, ed. By Henrik Birnbaum and Jaan Puhvel. ""Jasno je da su se u srednjem vijeku Albanci širili dalje na sjever; da postoje uvjerljivi argumenti protiv teze da su se proširili sve do jadranske obale — činjenica da je Scodra 'Scutari' (Shkodër) pokazuje nealbanski razvoj (vidi §6 dolje), da nema dokazanog drevnog vokabulara povezanog s morem pomorskog rječnika (vidi gore) i da je malo starogrčkih posuđenica (Jokl, Albaner §5; ali vidi §5 dolje)".
JHholm.deArhivirano 11.10.2017, na Wayback Machine-u, Holm, Hans J.: The Distribution of Data in Word Lists and its Impact on the Subgrouping of Languages. In: Christine Preisach, Hans Burkhardt, Lars Schmidt-Thieme, Reinhold Decker (eds.): Data Analysis, Machine Learning, and Applications. Proc. of the 31st Annual Conference of the German Classification Society (GfKl), University of Freiburg, 7–9 March 2007. Springer-Verlag, Heidelberg-Berlin
HJholm.deArhivirano 5.9.2019, na Wayback Machine-u A possible Homeland of the Indo-European Languages And their Migrations in the Light of the Separation Level Recovery (SLRD) Method – Hans J. Holm
