Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Chakavian" in English language version.
Nadalje, do XIX. stoljeća nije bilo naziva "štokavski", "kajkavski" ni "čakavski". Te su klasifikacije de facto uobličene tek u XIX. stoljeću, a obrazovnim sustavom popularizirane tek kasnijih desetljeća. Hrvati čakavci, štokavci i kajkavci svoj jezik nikada nisu nazivali "čakavskim", "kajkavskim" ni "štokavskim", a sebe "Čakavcima", "Kajkavcima" ni "Štokavcima". Svoj su jezik vrlo često nazivali "hrvatskim", a sebe "Hrvatima" (u raznim fonološkim varijacijama), i to stoljećima prije Hrvatskoga narodnoga preporoda, formiranja moderne hrvatske nacije i kasnijega populariziranja pojmova "štokavski", "kajkavski" i "čakavski".
Poznato je, naime, da kompletno južnoslavensko područje predstavlja jedan dijasistem ili, kako drugi termin za to isto glasi, kontinuum dijalekata (Hetzer 1993, 33; Friedmann 1999, 8; Alexander 2000, 4; Kristophson 2000, 180)...
Autorica dalje ističe da se naziv čakavski u narodu prihvaća tek tijekom XX. stoljeća, a da se do tada mjesni govor nazivao ili hrvatski ili po imenu mjesta kojemu govor pripada, navodeći i primjere hrvatske dijaspore, ali i one iz djela hrvatske književnojezične baštine ... U izboru velikoga broja primjera autorica ukazuje na bitno različita rješenja u dvama čakavskim govorima i utvrđuje kako nije moguće govoriti o jedinstvenom čakavskom sustavu na koji se pozivaju oni koji neoprezno pogrješno govore o posebnom čakavskom jeziku.