Krka monastery (English Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Krka monastery" in English language version.

refsWebsite
Global rank English rank
121st place
142nd place
1,922nd place
1,922nd place
1st place
1st place
low place
low place
low place
low place
4,189th place
4,908th place
3rd place
3rd place

academia.edu

books.google.com

eparhija-dalmatinska.hr

  • "Manastir Krka". eparhija-dalmatinska.hr. Eparchy of Dalmatia. Ovaj drevni manastir Krku podigla je srpska princeza Jelena, sestra cara Dušana, udata za hrvatskog kneza Mladena II Šubića, posvetivši ga sv. arhanđelu Mihailu. Bilo je to 1350. godine.

slobodnadalmacija.hr

  • ""Manastir Krka" je još jedan mit s kojima su opsjednuti srpski povjesničari, političari i vjerski velikodostojnici" ["Krka Monastery" is another myth with which Serbian historians, politicians and religious dignitaries are obsessed]. Slobodna Dalmacija. 31 August 2015. Milaš u "Pravoslavnoj Dalmaciji" navodi kako se nazočnost pravoslavlja u Dalmaciji proteže u apostolsko doba, tvrdi kako su Srbi naselili Dalmaciju već u četvrtom stoljeću, prije dolaska Hrvata i kako je Dalmacija bila etnički srpska pokrajina do IX. ili čak XI. stoljeća kad su hrvatski vladari "Srbima nametnuli katolicizam i hrvatstvo". Nastavlja tezom kako su Srbi ponovno naselili Dalmaciju u XIII. stoljeću, te da seoba Vlaha u XV. stoljeću predstavlja novi val dolaska Srba na područje Hrvatskog kraljevstva, kao i da je Dalmacija u doba ratova s Osmanlijama od Cetine do Zrmanje bila naseljena isključivo Srbima. Niz povjesničara tijekom XIX., ali i kroz čitavo XX. stoljeće su ga demantirali predbacujući mu nedostatak izvora za iznesene tvrdnje. - Sve što je Milaš naveo o naseljavanju Srba u Dalmaciju u četvrtom, trinaestom i četrnaestom stoljeću ustaljena su gledišta srpske nacionalne mitologije koja je u drugoj polovici XIX. stoljeća našla mjesto u srpskoj politici. Stoga "Pravoslavnu Dalmaciju" treba gledati manje s historiografskog stajališta, a više sa stajališta politike Srpske stranke u razdoblju od 1880. do 1905. jer je Milaš na 600 stranica izložio ideologiziranu sliku povijesti srpske dijaspore u Dalmaciji... ukazuje dr. Tihomir Rajčić, povjesničar koji je veći dio svog znanstvenog rada posvetio istraživanju razvoja srpske politike u 19. stoljeću u Dalmaciji, te napominje kako je samostan Krka u tom smislu neobično važan, budući je upravo tu bilo središte okupljanja onih koji su od 1873. do 1880. stvarali Srpsku stranku u Dalmaciji.

srce.hr

hrcak.srce.hr

vjesnik.com

  • Marčinko, Mate (19 August 1999). "Pravoslavni manastir sv. Arhanđela Mihaila na rijeci Krki sagrađen je na temeljima katoličkoga samostana" (PDF). Vjesnik. Zagreb. Archived from the original (PDF) on 2005-05-20. ...»stari manastir Svetog Arhangela Mihaila davne 1345. godine izgradila Jelena Šubić, sestra srpskog cara Dušana, udata za hrvatskog plemenitaša Mladena Šubića, gospodara Skradina i Bribira.«; Priča »tihoga ali susretljivoga oca Dositeja« lančani je tvornički proizvod Srpske pravoslavne crkve, koja takvim i sličnim pričama nastoji uvjeriti lakovjernike i neupućenike, da je SPC u hrvatskim zemljama bila nazočna prije dolaska osmanlijskih Turaka. Te i takve krivotvorine Srpske pravoslavne crkve razotkrio sam u svojoj raspravi »Novi velikosrpski memorandum nazvan Deklaracija«, koja je u nastavcima objavljena u glasilu Politički zatvorenik od srpnja/kolovoza 1997. (br.64/65.) do svibnja 1999. (br. 86.)

web.archive.org

  • Marčinko, Mate (19 August 1999). "Pravoslavni manastir sv. Arhanđela Mihaila na rijeci Krki sagrađen je na temeljima katoličkoga samostana" (PDF). Vjesnik. Zagreb. Archived from the original (PDF) on 2005-05-20. ...»stari manastir Svetog Arhangela Mihaila davne 1345. godine izgradila Jelena Šubić, sestra srpskog cara Dušana, udata za hrvatskog plemenitaša Mladena Šubića, gospodara Skradina i Bribira.«; Priča »tihoga ali susretljivoga oca Dositeja« lančani je tvornički proizvod Srpske pravoslavne crkve, koja takvim i sličnim pričama nastoji uvjeriti lakovjernike i neupućenike, da je SPC u hrvatskim zemljama bila nazočna prije dolaska osmanlijskih Turaka. Te i takve krivotvorine Srpske pravoslavne crkve razotkrio sam u svojoj raspravi »Novi velikosrpski memorandum nazvan Deklaracija«, koja je u nastavcima objavljena u glasilu Politički zatvorenik od srpnja/kolovoza 1997. (br.64/65.) do svibnja 1999. (br. 86.)