Šime Budinić (English Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Šime Budinić" in English language version.

refsWebsite
Global rank English rank
3rd place
3rd place
3,118th place
low place

books.google.com

  • Ljubić, Šime (1869). Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske Na podučavanje mladeži nacrtao Šime Ljubić. Riečki E. Mohovića tiskarski kamen. zavod. p. 388. Budinić Petar Šimun
  • Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. 1965. p. 362. Tu Crnčić donosi da je u tom zapisniku Budinićevo ime doneseno u obliku »Piersimeone« i da je Budinić imao dva imena, naime Petar — Sime. [Here Crncic states that this record gives Budinic's name as "Piersimeone", and that Budinic had two given names, that is Petar — Sime.]
  • Novak, Viktor (1967). Вук и Хрвати. Naučno delo. p. 54. ...Шиме Будинић, Задранин, (1535 — 1600).. [Šime Budinić, a native of Zadar, (1535 — 1600)..]
  • Franičević, Marin; Šelec, Franjo; Bogišić, Rafo (1974). Od renesanse do prosvjetiteljstva. Liber : Mladost. p. 97. No Budinić nije bio samo prevodilac psalama i katekizama, propagator posttridentskog katolicizma. Već prepjevi psalama otkrivaju njegov pjesnički talent. [Budinic was not only a translator of psalms and catechesis, and a promoter of post-Tridentine Catholicism. Already his versions of psalms reveal his talent in poetry.]
  • Novak, Grga; Maštrović, Vjekoslav (1974). Lepantska bitka: udio hrvatskih pomoraca u Lepantskoj bitki 1571. godine. Inst. Jugosl. Akad. Znanosti i umjetnosti u Zadru. p. 233. Šime Budinić (rođen u Zadru- oko 1530. — umro u Zadru 1600. [Sime Budinic, born in Zadar around 1530 - died in Zadar in 1600).])
  • Katičić 1999, p. 145: "Bio je temeljito školovan i u slavenskoj pismenosti, te je dobro vladao obim pismima, glagoljicom i ćirilicom. U tome su ga mogli podučavati zadarski franjevci. [He was extensively educated in Slavic literature as well, so he had a good command of both the Glagolitic and Cyrillic scripts. He was most likely educated by Franciscans from Zadar.]" Katičić, Radoslav (1999). Na kroatističkim raskrižjima (in Croatian). Hrvatski studiji-Studia Croatica. ISBN 9789536682065.
  • Fine, John V. A. Jr. (1 January 2006). When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods. University of Michigan Press. p. 237. ISBN 0-472-02560-0. In 1581 a Vatican document speaks about the "Zadar canon" (i.e., Budinić) preparing a translation into Serbian (nella lingua serviana).
  • JAZU (1974). Lepantska bitka: udio hrvatskih pomoraca u Lepantskoj bitki 1571. godine. Inst. Jugosl. Akad. Znanosti i umjetnosti u Zadru.
  • Ravlić 1964, p. 404. Ravlić, Jakša (1964). Zadar: geografia, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura. Zbornik. Matica Hrvatska.
  • JAZU (1907). Građa za povijest književnosti hrvatske (in Croatian). Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. p. 352.
  • Katičić 1999, p. 146. Katičić, Radoslav (1999). Na kroatističkim raskrižjima (in Croatian). Hrvatski studiji-Studia Croatica. ISBN 9789536682065.
  • Krasić, Stjepan (2009). Počelo je u Rimu: Katolička obnova i normiranje hrvatskoga jezika u XVII. stoljeću. Matica Hrvatska. p. 267. ISBN 978-953-6316-76-2. U lipnju 1581. u Rim je, na poziv Sv. Stolice, stigao zadarski kanonik Šime Budinić i uredio je za tisak Kanizijevu... [In June 1581 Budinic, a canon from Zadar, travelled to Rome at the invitation of the Holy See, and prepared for printing Canisius'...]
  • Vončina, Josip (1988). Jezična baština: lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Književni krug. p. 111. ISBN 978-86-7397-011-0. Zadranin čakavac Sime Budinić bio je 1581. pozvan u Rim, gdje u svojoj muževnoj dobi djeluje na liniji "katoličke obnove"... [Chakavian Sime Budinic from Zadar was invited to travel to Rome where he became active in supporting "Catholic counter-reformation".]
  • Fine 2010, p. 236. Fine, John V. A. (5 February 2010). When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods. University of Michigan Press. ISBN 0-472-02560-0.
  • Krasić, Stjepan (2004). Pape i Hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću: hrvatski među šest svjetskih jezika. Matica Hrvatska. p. 48. ISBN 978-953-150-133-0.
  • Radovi Zavoda za slavensku filologiju. Zavod. 1963. p. 36.
  • Franičević 1986, p. 134: "Prevodeći tu Summu doctrinae christianae Budinić napušta čakavštinu i, dakako iz propagandnih razloga, pokušava stvoriti književni jezik na mnogo široj osnovi. [In translating that Summa doctrinae christiaae Budinić abandoned Chakavian and, surely from propaganda reasons, try to create standard language on much wider base.] Franičević, Marin (1986). Izabrana djela: Povijest hrvatske renesansne književnosti. Nakladni zavod Matice hrvatske.
  • Radovi. Zavod za slavensku filologiju, University of Zagreb. 1956. p. 44. Šimun Budinić želi pisati jezikom i pravopisom koji će se moći upotrebljavati na čitavom slavenskom jugu [The intention of Budinic was to use language and orthography which could be used on the whole Slavic South.]
  • Jonke, Ljudevit (1965). Književni jezik u teoriji i praksi. Znanje. p. 152. U takvo doba, kad se traži književni jezik što šire penetracije, [At that time it was necessary to find a standard language of the widest possible penetration,]
  • Cestarić, Vesna; Brkan, Ante; Oršić, Ivan (1969). Zadar. Grafički zavod Hrvatske. p. 13. Zadranin Sime Budinic prvi je teoretik našeg knjizevnog jezika i prvi pokretač pravopisne reforme. [Sime Budinic from Zadar was the first theoretician of our standard language and the first initiator of orthographic reforms.]
  • Lozovina, Vinko (1936). Dalmacija u hrvatskoj književnosti: povijesni pregled regionalne književnosti u Dalmaciji, Hrvatskom Primorju i Istri (800-1890). Redovito izd. Matice hrvatske. p. 103. U latiničkom izdanju, da bi usavršio latinicu prema glagoljici i ćirilici, uveo je prema češkom husitskom pravopisu ...[In Latin script version of his publication he wanted to improve the Latin script, on the basis of Cyrillic and Glagolitic, and added diacritics from the Czech orthography of Jan Hus...]
  • Vodnik, Branko (1916). Hrvatska čitanka za više razrede srednjih škola: Povijest književnosti do kraja XVIII. vijeka u primjerima. Trošak i Nakl. Kr. Hrv.-slav.-dalm. zem. vlade. p. 158. Pop Šime Budinić pokušao je u izdanju „Sume nauka hristjanskoga" veoma smjelu pravopisnu reformu. On je htio, da prema glagoljici i ćirilici usavrši latinicu te je priljubi potrebama hrvatskog jezika. Zato je iz češkoga husitskog pravopisa ...[Priest Sime Budinic attempted a daring orthographic reform in one edition of Svmma nauk hristjanski. He wanted, based on Glagolitic and Cyrillic, to improve Latin script and align it with the needs of Croatian.]
  • Hrvatsko kolo. 1935. p. 57. Zacijelo se ovdje misli na S. Budinića, Suma nauka krstjanskoga od g. 1582, jer upravo su već u njoj bili upotrebljeni češki dijakritički znakovi. [The work in question is 1582 Suma nauka krstjanskoga because Czech diacritics were used in it.]
  • Foretić, Dinko; Horvat, Vera; Kraljev, Jeronim; et al. (1956). Učiteljska škola Zadar: 1866-1956. Odbor za proslavu 90-godišnjice Učiteljske škole u Zadru. p. 174. Pop Šime Budinić pokušao je u izdanju „Sume nauka hristjanskoga" veoma smjelu pravopisnu reformu. On je htio, da prema glagoljici i ćirilici usavrši latinicu te je priljubi potrebama hrvatskog jezika. Zato je iz češkoga husitskog pravopisa ... [Priest Sime Budinic attempted a daring orthographic reform in one edition of Svmma nauk hristjanski. He wanted, based on Glagolitic and Cyrillic, to improve Latin script and align it with the needs of Croatian. That is why he took from Czech orthography....]
  • Štefanić 2002, p. 1199: "Naime, već je Vjekoslav Štefanić upozorio da Šime Budinić uopće nije bio na tridentskom koncilu, a da [je] i bio, teško bi bilo vjerovati da je protureformatorski kanonik Budinić preuzeo grafiju kojoj je inicijator Jan Hus..." Štefanić, Vjekoslav (July 2002). Forum (in Croatian). Croatian Academy of Sciences and Arts.
  • Rasprave Instituta za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Institut. 1968. p. 348.
  • Jonke, Ljudevit (1965). Književni jezik u teoriji i praksi. Znanje. p. 152. ... i zadarski kanonik Šimun Budinić, očito pod utjecajem protureformatorskih nastojanja i nagovora isusovca Petra Kanizija, napušta književni jezik kakvim je dotada pisao i u spomenutoj "Summi" piše mješavinom hrvatskosrpskog, crkvenoslavenskog, češkog i poljskog jezika.[... and Simun Budinic, a canon from Zadar, was also influenced by counter-reformist aspirations and persuasions of Jesuit Peter Canisius, and introduced a mixture of Serbo-Croatian, Church Slavonic, Czech and Polish in the aforementioned "Summa", abandoning the language he had been using before.]
  • Journal of Croatian Studies. Croatian Academy of America. 2000. p. 43.
  • Vanino, Miroslav (1936). Vrela i prinosi. Nova tiskara. p. 7. Tako je na pr. u prijevodu Kanisijeve »Sume nauka kristjanskoga« koji je učinio čakavac Zadranin šimun Budinić i g. 1583 bio izdan u Rimu (»pri Dominiku Bazi«) latinskim i ćirilskim slovima, stvoren složeni književni jezik štokavsko-ijekavskog izgovora [That was an example how Chakavian Simun Budinic from Zadar translated Canisius' "Suma nauka kristjanskoga" and published it in Rome in 1583 (with Dominik Baza) on Latin and Cyrillic scripts, created complex standard language based on the Ijekavian Shtokavian pronunciation]
  • Kraljev 1956, p. 174: "Ona je štampana latinicom za kler i ćirilicom za narod,...." ["It was published on Latin script for clergy and on Cyrillic script for people,..."] Kraljev, Jeronim (1956). Foretić, Dinko; Horvat, Vera; Kraljev, Jeronim; et al. (eds.). Učiteljska škola Zadar: 1866-1956. Odbor za proslavu 90-godišnjice Učiteljske škole u Zadru.
  • Breyer 1952, p. 22. Breyer, Mirko (1952). O starim i rijetkim jugoslavenskim knjigama: bibliografsko-bibliofilski prikaz. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

lzmk.hr

hbl.lzmk.hr