Filipec, 2015, pp. 29-30, 337. :To je vrlo teško dokazivo, ali nije isključeno da su Hrvati, uz druge neimenovane etničke skupine koje su migrirale pod Avarima bili značajnija etnička grupa i u tom području. U Karpatskoj kotlini spominju se, recimo, Du(d)lebi... jedini imenom posvjedočeni etnik (uz opće nazive za Avare, Slavene, Romane, Germane ili Hune, kao i pokrajinska imena Noričane ili Panonce) u Panoniji 9. st. Također je zanimljivo da se oni, prema kasnijim povijesnim izvorima, spominju u južnoj Češkoj i u Prekomurju i uz dolinu rijeke Kerke, a još poslije nalazi se toponim južno od rijeke Drave (Dulepska u Koprivničko-križevačkoj županiji). Spominju se nadalje Hrvati u Karantaniji, odnosno Koruškoj (u 10. st.), Češkoj i Poljskoj (od 10. st.), Galiciji (u 12. st.) i nekadašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji učestalo od 9. st., ako izuzmemo De administrando imperio (dalje u tekstu DAI) u kojem su zabilježena zbivanja iz 7. st. iako je pisan u drugoj polovini 10. st., a u Panoniji (od 10 st.).29 Sve su to poprilično kasni izvori, ali se ipak prema njima, koliko-toliko, mogu rekonstruirati kretanje, grananje i naseljavanje hrvatskog etnika uz rub Karpatske kotline. Vrlo vjerojatno su Hrvati bili prisutni i u Posavlju i u Panoniji, no izvori ih ne spominju, a sačuvani toponimi najvećim su dijelom nastali u razvijenom srednjem vijeku (polako se pojavljuju poslije sredine 12., a ponajviše poslije sredine 13. st.), kad uopće počinje pisana povijest tog dijela zemlje... Stanovništvo Panonije bilo je heterogenog sastava; uz Slavene („panonske Slavene“, Hrvate i Duljebe), Avare, Bugare i ostatke Romana treba računati s bavarskim doseljenicima. Slaveni nesumnjivo čine većinu. Filipec, Krešimir (2015). Donja Panonija od 9. do 11. stoljeća [Lower Pannonia from 9th until 11th century](en croata). University of Sarajevo. ISBN978-9958-600-68-5.
Filipec, 2015, pp. 17, 29, 194. :Smatrao sam da nije dobro rabiti naziv Panonska ili Posavska Hrvatska iako je on bio prisutan u povijesnim raspravama od početka 20. st. jer je to historiografski pojam, ne odražava pravo stanje na terenu i nema povijesno uporište. Panonska odnosno Posavska ili Sjeverna Hrvatska ne postoji u onom smislu kako je to definirano u različitim raspravama, a pogotovo nije postojala u 9. st.... Teza dosta dugo održana u našoj i svjetskoj povijesnoj literaturi, da sena sjeveru današnje Hrvatske i susjednih država nalazila Panonska Hrvatska, nema uporišta u izvorima... Otuda u hrvatskoj historiografiji i pojam Panonska Hrvatska koji je doživio kritiku posebno posljednjih nekoliko desetljeća.535 Filipec, Krešimir (2015). Donja Panonija od 9. do 11. stoljeća [Lower Pannonia from 9th until 11th century](en croata). University of Sarajevo. ISBN978-9958-600-68-5.
Belgrade (Serbia). Vojni muzej Jugoslovenske narodne armije (1968). Fourteen Centuries of Struggle for Freedom. Military Museum. p. xiv. «Lower Pannonia In the middle of the ninth century, the Pannonian Slavs constituted the majority of the population of Lower Pannonia.»
Balcanoslavica. 5-7. 1977. p. 114. «The report refers to the uprising of Liudewitus, dux Pannoniae inferioris (Ljudevit Posavski), which was joined by the inhabitants of Carniola (Annales regni Francorum, ad a. 818 — 823).»
Gračanin, 2008, p. 74. :Za kraj vrijedi istaknuti da Panonska odnosno Posavska Hrvatska nikada nije postojala niti kao etnička niti kao politička tvorba. Protiv toga se pojma ustrajno borila još Nada Klaić, naglašavajući da je riječ o historiografskom, a ne historijskom nazivu. Taj termin može se koristiti u geografskoj funkciji u obliku "panonska/posavska Hrvatska" (tada "posavski" nosi uže značenje od "panonskog"), dok za ranosrednjovjekovnu političku tvorbu u Međurječju valja rabiti sintagmu Donja Panonija odnosno Donjopanonska ili, eventualno, Savsko-dravska kneževina (regnum inter Dravum et Savum) kako je ova oblast prozvana u Fuldskim godišnjacima (pod godinom 884). Gračanin, Hrvoje (2008). «Slaveni u ranosrednjovjekovnoj južnoj Panoniji» [Slavs in the Early Medieval South Pannonia]. Scrinia Slavonica (8): 13-54.
enciklopedija.hr
«Panonska Hrvatska», Croatian Encyclopaedia(en croata), 2020, consultado el 30 de diciembre de 2020, «Panonska Hrvatska, historiografski pojam za područje koje je u IX. i X. st. uglavnom bilo omeđeno rijekama Dravom, Savom, Kupom i Sutlom te Požeškim gorjem. U istom se značenju javlja pojam Posavska Hrvatska. Iako sustavnih istraživanja razvoja terminologije nema, čini se da starija hrvatska historiografija (I. Kukuljević Sakcinski, F. Rački, T. Smičiklas, V. Klaić) uglavnom ne rabi te nazive nego, primjerice, ime Doljnja Panonija i Posavina (T. Smičiklas, Poviest Hrvatska, II, 1882) ili Slovinska zemlja (V. Klaić, Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, I-VI, 1899-1922). Iznimka je Š. Ljubić (O Posavskoj Hrvatskoj i o zlatnih novcih njezina zadnjega kneza Serma (1018), u Radu JAZU, 1878). Vjerojatno je pojam Panonska Hrvatska uveo F. Šišić u svojem Pregledu povijesti hrvatskoga naroda (1916), u kojem piše: »U bivšoj Savskoj Panoniji … širila se posebna oblast u kojoj je sve do XVII. stoljeća prevladavalo slavensko ime, pa joj odatle i ime Sclavonia u latinskim spomenicima, a Slovinci, Slovinje u hrvatskim; mi ćemo je zvati Panonskom Hrvatskom.« Iako ga Šišić ne rabi u svojoj Povijesti Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925), taj je pojam bio prihvaćen u historiografiji te se proširio napose zahvaljujući školskim udžbenicima i popularnim pregledima povijesti. Iako je u znanstvenom diskursu uglavnom napušten (primjerice: M. Barada, N. Klaić, T. Raukar, I. Goldstein, N. Budak), održao se, zajedno s terminom Posavska Hrvatska, u uporabi do danas (Hrvatski povijesni atlas Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, 2003). Kao sinonim javlja se u literaturi i termin Sjeverna Hrvatska (T. Macan, Povijest hrvatskog naroda, 1992). Nijedan od spomenutih termina nije povijesni. U onodobnim se vrelima navedeno područje označavalo nazivima Pannonia, Pannonia inferior, regnum inter Savum et Dravum ili pak kao zemlja kneza koji je u određenom trenutku njome vladao.».
