فرضیه‌های ریشه کروات‌ها (Persian Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "فرضیه‌های ریشه کروات‌ها" in Persian language version.

refsWebsite
Global rank Persian rank
1,922nd place
5,290th place
4th place
5th place
low place
low place
2nd place
2nd place
11th place
52nd place
3rd place
6th place
low place
low place
120th place
331st place

books.google.com

doi.org

nih.gov

pubmed.ncbi.nlm.nih.gov

researchgate.net

semanticscholar.org

api.semanticscholar.org

srce.hr

hrcak.srce.hr

  • Rončević, Dunja Brozović (1993). "Na marginama novijih studija o etimologiji imena Hrvat" [On some recent studies about the etymology of the name Hrvat]. Folia Onomastica Croatica (به کروات) (2): 7–23. Retrieved 21 August 2020.
  • Goldstein, Ivo (1989). "O etnogenezi Hrvata u ranom srednjem vijeku" [On the ethnogenesis of the Croats in the Early Middle Ages]. Migracijske i etničke teme (به کروات). 5 (2–3): 221–227. Retrieved 21 August 2020.
  • Škegro, Ante (2005), "Two Public Inscriptions from the Greek Colony of Tanais at the Mouth of the Don River on the Sea of Azov", Review of Croatian History, I (1): 9, 15, 21–22, 24
  • Lozica, Ivan (2000), "Kraljice u Akademiji", Narodna Umjetnost: Hrvatski Časopis za Etnologiju i Folkloristiku, Narodna umjetnost: Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, 37 (2): 69 {{citation}}: Unknown parameter |trans_title= ignored (|trans-title= suggested) (help)
  • Goldstein, Ivo (1989). "O etnogenezi Hrvata u ranom srednjem vijeku" [On the ethnogenesis of the Croats in the Early Middle Ages]. Migracijske i etničke teme (به کروات). 5 (2–3): 221–227. Retrieved 21 August 2020.
  • Rončević, Dunja Brozović (1993). "Na marginama novijih studija o etimologiji imena Hrvat" [On some recent studies about the etymology of the name Hrvat]. Folia Onomastica Croatica (به کروات) (2): 7–23. Retrieved 21 August 2020. خطای یادکرد: برچسب <ref> نامعتبر؛ نام «Roncevic93» چندین بار با محتوای متفاوت تعریف شده است. (صفحهٔ راهنما را مطالعه کنید.).
  • Gluhak, Alemko (1990), "Podrijetlo imena Hrvat", Jezik: Časopis za Kulturu Hrvatskoga Književnog Jezika (به کروات), Zagreb: Jezik (Croatian Philological Society), 37 (5): 131–133 {{citation}}: Unknown parameter |trans_title= ignored (|trans-title= suggested) (help)
  • Đ. Grbeša; et al. (2007), "Craniofacial Characteristics of Croatian and Syrian Populations", Collegium Antropologicum, 31 (4): 1121–1125, PMID 18217470
  • M. Šlaus (1998), "Craniometric relationships of medieval Central European populations: Implications for Croat ethnogenesis", Starohrvatska Prosvjeta, 3 (25): 81–107
  • M. Šlaus (2000), "Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih nalazišta središnje Europe: Novi dokazi o ekspanziji hrvatskih populacija tijekom 10. do 13. stoljeća", Opuscula Archaeologica: Papers of the Department of Archaeology, 23–24 (1): 273–284
  • Gračanin, Hrvoje (2008), "Od Hrvata pak koji su stigli u Dalmaciju odvojio se jedan dio i zavladao Ilirikom i Panonijom: Razmatranja uz DAI c. 30, 75-78", Povijest u Nastavi (به کروات), VI (11): 67–76, Ukratko, car je rekao ili da se dio Hrvata odselio iz Dalmacije i, naselivši se u Panoniji i Iliriku, zavladao ondje ili da su Hrvati / član hrvatske elite preuzeli vlast u tim područjima, a da doseobe nije bilo. Odgovor nude arheološko-antropološka istraživanja. Kraniometrijske analize provedene na kosturnim ostacima iz grobišta od jadranskog priobalja do duboko u unutrašnjost upućuju na zaključak da su se populacije koje se smatraju starohrvatskima postupno širile u zaleđe sve do južne Panonije tek u vrijeme od 10. do 13. stoljeća.26 Dalmatinskohrvatske populacije jasno se razlikuju od kasnijih kontinentalnih populacija iz Vukovara i Bijelog Brda, dok populacije s lokaliteta Gomjenica kod Prijedora, koji je na temelju arheološke građe svrstan u bjelobrdski kulturni kompleks, ulaze već u skupinu dalmatinsko-hrvatskih populacija.27 Polagan prodor hrvatskog utjecaja prema sjeveru dodatno potkrepljuju i nalazi nakita iz tog vremena,28 koji svjedoče o neposrednijim vezama između dalmatinsko-hrvatskog i južnopanonsko-slavenskog kulturnog kruga. Izneseni nalazi navode na zaključak da se Hrvati nisu uopće naselili u južnoj Panoniji tijekom izvorne seobe sa sjevera na jug, iako je moguće da su pojedine manje skupine zaostale na tom području utopivši se naposljetku u premoćnoj množini ostalih doseljenih slavenskih populacija. Širenje starohrvatskih populacija s juga na sjever pripada vremenu od 10. stoljeća nadalje i povezano je s izmijenjenim političkim prilikama, jačanjem i širenjem rane hrvatske države. Na temelju svega ovoga mnogo je vjerojatnije da etnonim "Hrvati" i doseoba skrivaju činjenicu o prijenosu političke vlasti, što znači da je car političko vrhovništvo poistovjetio s etničkom nazočnošću. Točno takav pristup je primijenio pretvarajući Zahumljane, Travunjane i Neretljane u Srbe (DAI, c. 33, 8-9, 34, 4-7, 36, 5-7).

vgosau.kiev.ua

zadarskilist.hr

  • Stagličić, Ivan (23 November 2010). "Gdje su Hrvati disali prije "stoljeća sedmog"?". Zadarski list (به کروات). Zadar. Retrieved 15 March 2015. {{cite news}}: Unknown parameter |trans_title= ignored (|trans-title= suggested) (help)
  • Stagličić, Ivan (27 November 2008). "Ideja o iranskom podrijetlu traje preko dvjesto godina". Zadarski list (به کروات). Zadar. Retrieved 15 March 2015. {{cite news}}: Unknown parameter |trans_title= ignored (|trans-title= suggested) (help)