Croatie Pannonienne (French Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Croatie Pannonienne" in French language version.

refsWebsite
Global rank French rank
low place
low place
1,369th place
low place
1,384th place
89th place
low place
low place
2,316th place
174th place
low place
low place
666th place
58th place
2nd place
3rd place
4,117th place
low place

amitié-franco-slovaque.eu

croatia.eu

  • (hr) « Nastajanje Hrvatske (oko 700–1102) », sur croatia.eu, LZMK (consulté le ) : « Na prostoru današnje primorske i planinske (južne) Hrvatske utemeljena je kneževina Hrvatska sa središtem u okolici Knina, a na prostoru nizinske (sjeverne) Hrvatske Donjopanonska kneževina (poslije Slavonija) sa središtem u Sisku. Krajem 9. st. Donjopanonska kneževina potpada pod vlast Mađara, dok je vlast u južnoj Hrvatskoj preuzela narodna dinastija Trpimirovića. Uspon te dinastije započeo je za Tomislava (914–928), koji je proširio Hrvatsku i na područje Donjopanonske kneževine, a 925. okrunjen je za prvoga hrvatskog kralja. Svoj vrhunac Trpimirovići su doživjeli za kraljeva Petra Krešimira IV. (1054–78) i Dmitra Zvonimira (1078–89), kad su Hrvatskoj pripojene bizantska Dalmacija i Neretvanska kneževina. ».
  • « Croatie.eu - Le pays et ses habitants », sur croatia.eu (consulté le )
  • « Croatie.eu - Le pays et ses habitants », sur croatia.eu (consulté le )

doi.org

dx.doi.org

  • St. Petersburg State University et Denis Evgenievich Alimov, « An innovative synthesis of early medieval Croatian history (On N. Budak’s book «The Croatian history from 550 to 1100») », Studia Slavica et Balcanica Petropolitana, vol. 29, no 1,‎ , p. 169–195 (DOI 10.21638/spbu19.2021.111, lire en ligne, consulté le )

enciklopedija.hr

  • (hr) « Hrvati », sur www.enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, (consulté le ) : « Prvi poznati knez, Borna, spominje se najprije kao knez Gačana (818.), potom kao knez Dalmacije (819.) i napokon kao knez Dalmacije i Liburnije (821.). Pomogao je vojskom Francima u ratu protiv Ljudevita Posavskoga, kneza Donje Panonije. S vremenom se ime Hrvata proširilo i na dijelove ostaloga pučanstva i postalo oznakom zemlje. U savsko-dravskome međurječju, gdje u ranome srednjem vijeku hrvatsko ime nije bilo zabilježeno, vladali su knezovi koji su bili podređeni furlanskomu markgrofu. Područje njihove vladavine nazivalo se "zemlja između Drave i Save". ».
  • (hr) « Panonija », sur www.enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, (consulté le ).

historyofcroatia.com

openedition.org

books.openedition.org

  • Gyula Kristó, « Chapitre I. La conquête et les incursions », dans Histoire de la Hongrie médiévale. Tome I : Le temps des Arpads, Presses universitaires de Rennes, coll. « Histoire », , 15–31 p. (ISBN 978-2-7535-2496-5, lire en ligne)

remacle.org

spbu.ru

slavica-petropolitana.spbu.ru

  • St. Petersburg State University et Denis Evgenievich Alimov, « An innovative synthesis of early medieval Croatian history (On N. Budak’s book «The Croatian history from 550 to 1100») », Studia Slavica et Balcanica Petropolitana, vol. 29, no 1,‎ , p. 169–195 (DOI 10.21638/spbu19.2021.111, lire en ligne, consulté le )

universalis.fr

  • Encyclopædia Universalis, « OSTROGOTHS », sur Encyclopædia Universalis (consulté le )
  • Encyclopædia Universalis, « LOMBARDS », sur Encyclopædia Universalis (consulté le )