»I one koji nemaju vjere u narodnu snagu i budućnost, mlake nacionalne oportuniste i političare od »dana i komada«, one koji nisu u stanju da se oslobode ropstva u duši i hoće da se drže jednih ili drugih gospodara, on prezrivo naziva »slavoserbima«, dvostrukim robovima (sclavus i servus). Za njega su to slabići, kukavice, pandurske duše, ono što su tada bili ustarabari u Vojvodini, dukatovci u Srbiji. Nasuprot »slavoserbima« stavlja prave Hrvate, čije ime kazuje sve: »Hrvati su se hrvali, a ne robovali.««, Univerzitetska biblioteka Kragujevac, Digitalna biblioteka, pristupljeno 19. veljače 2017.
gutenberg.org
Na asimilacioniste čak i kad su "filantropi", u knjizi Der Judenstaat, Beč, 1896., The Project Gutenberg eBook of The Jewish State, by Theodor Herzl - Dover Publications, Inc., New York (neizmijenjeno izdanje 1988. izdanja American Zionist Emergency Council, New York iz 1946.) "The "assimilated" give expression to this secret grievance in "philanthropic" undertakings. They organize emigration societies for wandering Jews....For some of these charitable institutions are created not for, but against, persecuted Jews; they are created to despatch these poor creatures just as fast and far as possible. And thus, many an apparent friend of the Jews turns out, on careful inspection, to be nothing more than an Anti-Semite of Jewish origin, disguised as a philanthropist."
»Što se tiče oblika vladavine, Starčeviću je bila uzor ustavna monarhija i britanski parlamentarizam.«, hkv.hr, 15. ožujka 2012., pristupljeno 28. veljače 2019.
»I one koji nemaju vjere u narodnu snagu i budućnost, mlake nacionalne oportuniste i političare od »dana i komada«, one koji nisu u stanju da se oslobode ropstva u duši i hoće da se drže jednih ili drugih gospodara, on prezrivo naziva »slavoserbima«, dvostrukim robovima (sclavus i servus). Za njega su to slabići, kukavice, pandurske duše, ono što su tada bili ustarabari u Vojvodini, dukatovci u Srbiji. Nasuprot »slavoserbima« stavlja prave Hrvate, čije ime kazuje sve: »Hrvati su se hrvali, a ne robovali.««, Univerzitetska biblioteka Kragujevac, Digitalna biblioteka, pristupljeno 19. veljače 2017.
»Estetski mu je najuspjelije stihovano djelo 1880. anonimno objavljena travestija Smrt babe Čengićkinje, (...) Travestija je pisana pod jakim utjecajem Starčevićeve političke satire Pisma Magjarolacah, a neka su mjesta i doslovno citirana.«, nap. Ankica Šunjić (2009.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 20. veljače 2017.
»Starčević (...) U svojim političkim spisima redovno rabi podjelu političkih sustava na monarhije, republike i despocije, pri čemu je on sâm zagovornik ustavne monarhije.«, obnova.com.hr, 28. veljače 2019., (pristupljeno 3. ožujka 2019.)
