Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku (Croatian Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku" in Croatian language version.

refsWebsite

Global rank Croatian rank

6web.archive.org

1^st place

2hic.hr

low place

54^th place

1uni-oldenburg.de

low place

5,934^th place

1anubih.ba

low place

1,078^th place

1enciklopedija.hr

1,369^th place

2^nd place

1bosnasrebrena.ba

low place

249^th place

1lzmk.hr

3,118^th place

7^th place

1srce.hr

1,922^nd place

5^th place

1caffe-tony.com

low place

1,652^nd place

anubih.ba

Dautović, Dženan; Dedić, Enes. 2016. Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku (PDF). Godišnjak (bošnjački). ANUBiH. 45: 233. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. ožujka 2020. Pristupljeno 5. srpnja 2021.

bosnasrebrena.ba

Franjevačka provincija sv. Križa - Bosna Srebrena Dolazak franjevaca u Bosnu i djelovanje za vrijeme narodnih vladara (pristupljeno 21. studenoga 2019.)

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica stranica Bosna Srebrena (http://www.bosnasrebrena.ba). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Bosna Srebrena.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

caffe-tony.com

fra Andrija Zirdum: SJEME ZLA: Vraćamo li se u osmanska vremena. Razgovarao: Josip Vajdner, Katolički tjednik. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2020. Pristupljeno 6. veljače 2020.

enciklopedija.hr

Bosna i Hercegovina. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2019. Pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.. Ipak, mnogo su bila duža razdoblja u kojima je prvotna Bosna do XI. st. pripadala susjednoj hrvatskoj, odnosno srpskoj državi. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)

hic.hr

Dr. sc. Dragutin Pavličević. Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske. Hrvatski informativni centar. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. rujna 2019. Pristupljeno {{subst:23.}}. {{subst:veljače}} {{subst:2020.}}.. Bila je to zapadno orijentirana, katolicka kraljevina koja postaje tampon drzava izmedju katolicke Hrvatske i grkoistocne Srbije. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
Dr. sc. Dragutin Pavličević. Kratka politicka i kulturna povijest Bosne i Hercegovine. hic.hr. Hrvatski informativni centar. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. rujna 2019. Pristupljeno 2. ožujka 2019.. Zbog toga su za bana uputili u Bosnu Borica, Hrvata iz Slavonije, koji je bio prvi poznatiji vladar tog podrucja (1150.-1163.).

lzmk.hr

hbl.lzmk.hr

Pejo Ćošković. Hrvatski biografski leksikon. hbl.lzmk.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2019. Pristupljeno 19. prosinca 2020.. To mu je srodstvo poslužilo da polaže pravo na »sugubi vijenac« (dvostruka kruna) kao simbol dviju država, na jednu po nasljedstvu bosanskih predaka, za koje se uvriježilo mišljenje da su vladali Bosnom od njezina postanka, a na drugu po tom što je nakon smrti njegovih »praroditelja« ostala bez vladara.

srce.hr

hrcak.srce.hr

Pavo Živković, Ivana Jakić, Marija Brandić: Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430. - 1433.), Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe, sv.2 br.3 listopad 2008.

uni-oldenburg.de

ome-lexikon.uni-oldenburg.de

Bosnien und Herzegowina. Uni Oldenburg (njemački). 25. travnja 2018. Pristupljeno 7. svibnja 2018.

web.archive.org

Dautović, Dženan; Dedić, Enes. 2016. Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku (PDF). Godišnjak (bošnjački). ANUBiH. 45: 233. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. ožujka 2020. Pristupljeno 5. srpnja 2021.
Dr. sc. Dragutin Pavličević. Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske. Hrvatski informativni centar. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. rujna 2019. Pristupljeno {{subst:23.}}. {{subst:veljače}} {{subst:2020.}}.. Bila je to zapadno orijentirana, katolicka kraljevina koja postaje tampon drzava izmedju katolicke Hrvatske i grkoistocne Srbije. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
Bosna i Hercegovina. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2019. Pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.. Ipak, mnogo su bila duža razdoblja u kojima je prvotna Bosna do XI. st. pripadala susjednoj hrvatskoj, odnosno srpskoj državi. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
Dr. sc. Dragutin Pavličević. Kratka politicka i kulturna povijest Bosne i Hercegovine. hic.hr. Hrvatski informativni centar. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. rujna 2019. Pristupljeno 2. ožujka 2019.. Zbog toga su za bana uputili u Bosnu Borica, Hrvata iz Slavonije, koji je bio prvi poznatiji vladar tog podrucja (1150.-1163.).
Pejo Ćošković. Hrvatski biografski leksikon. hbl.lzmk.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2019. Pristupljeno 19. prosinca 2020.. To mu je srodstvo poslužilo da polaže pravo na »sugubi vijenac« (dvostruka kruna) kao simbol dviju država, na jednu po nasljedstvu bosanskih predaka, za koje se uvriježilo mišljenje da su vladali Bosnom od njezina postanka, a na drugu po tom što je nakon smrti njegovih »praroditelja« ostala bez vladara.
fra Andrija Zirdum: SJEME ZLA: Vraćamo li se u osmanska vremena. Razgovarao: Josip Vajdner, Katolički tjednik. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2020. Pristupljeno 6. veljače 2020.