Dukljansko Kraljevstvo (Croatian Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Dukljansko Kraljevstvo" in Croatian language version.

refsWebsite

Global rank Croatian rank

21montenegrina.net

low place

120^th place

low place

5,560^th place

3web.archive.org

1^st place

1^st place

2portalanalitika.me

low place

2,473^rd place

5,839^th place

386^th place

google.me

books.google.me

Neven Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb 1994, str. 60
Dragoslav Janković, Istorija države i prava naroda Jugoslavije, 1980, str. 6
Slobodan Kalezić, "Crnogorska književnost u književnoj kritici: Stara književnost", Nikšić, 1990, str. 34
Slobodan Tomović, "Enciklopedija Njegoš", I, Podgorica, 1999, str. 628
Slobodan Tomović, "Komentar Gorskog vijenca", Nikšić, 1986, str. 21
Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine: Od najstarijih vrimena do godine 1463, Zagreb, 1942, str. 180
Kekvamen, 108.11-12, u grčkom izvorniku: ἦν δὲ εἰς τὰ κάστρα Δαλματίας εἰς τὴν Ζένταν καὶ εἰς τὴν Στάμνον τοπάρχης Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός
Jean Hardouin, Acta Conciliorum et Epistolae decretales ac Constitutiones summorum Pontificum

google.me

Čedomir Bogićević, "Crnogorski pravno istorijski rječnik", Podgorica, 2010, str. 137

montenegrina.net

Dr. Božidar Šekularac, Dukljanska država i povelje dukljanskih vladara, na crnogorskom jeziku^{[neaktivna poveznica]}
Nedoumice srpskih povjesničara oko etnogeneze Duklje
N. Brijenije, Opis borbe protiv Dukljana i Hrvata, u grčkom izvorniku Διοχλείς χαί χυί Χωροβάτων
Kekavmen, O tome kako je knez Vojislav Dukljanin zarobio bizantskog stratega u Dubrovniku
Dr. Pavle Mijović, Skiličine legende kao istorijski izvor
Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (izv. The Races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, „vjerojatno naviši i najteži” u Europi. Coon veli da su „Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip”, te izdvaja „karakteristični tip Crnogoraca”. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. „The Old Montenegrin type", veli Coon, "koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije”.
Dr. Danilo Radojević, Hrišćanstvo u Crnoj Gori od početka do Crnojevića, na crnogorskom jeziku
Crnogorski državni i dinastički grbovi, grupa autora, na crnogorskom jeziku
Dr. Pavle Mijović, O dukljanskom knezu Vladimiru. Akademik Mijović navodi kako je Mavro Orbini († 1614.) prvi od naših pisaca koji su Vladimira ubrojili u svece: Donedavno ga (Sv. Vladimira - op.a.) nije bilo u kalendaru Srpske crkve, a u Carigradskoj je uveden poslije priznanja nezavisnosti Crne Gore i autokefalnosti njene crkve.
Ljetopis popa Dukljanina u Glavi XXXVI. izvješćuje što se zbilo nakon Vladimirove pogibije (citat na crnogorskom): ... Glava mu je odsječena 22. maja. Episkopi pak uzmu njegovo tijelo i sahrane ga u istoj crkvi uz himne i pohvale. A da bi Gospod obznanio zasluge blaženog mučenika Vladimira, mnogi mučeni raznim slabostima, pošto su ušli u crkvu i molili se kod njegovog groba, ozdrave. Noću, pak, svi su tamo vidjeli božansku svjetlost kao da je gorjelo mnostvo svijeća. Žena blaženog Vladimira plakala je velikim plačem, više nego što se može iskazati, mnogo dana. Gledajući, pak, car čudesna djela koja Bog tamo činjaše, dosta se uplaši i naveden kajanjem, dozvoli svojoj rođaci da uzme njegovo tijelo i odnese...Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina, Glava XLVIII, na crnogorskom jeziku
Kneginja Desislava je, našavši se u Dubrovniku ustupila je Dubrovačkoj opštini dva svoja broda, opširnije R. Rotković, Ugovor Desislave s Dubrovnikom, na crnogorskom
Rotković, Povelja dukljanskog kralja Bodina, na crnogorskom
Rotković, Povelja sudije Grda(na) iz vremena kralja Đorđa, Bodinova sina, na crnogorskom
Rotković, Dukljanski kralj Đorđe, sin Bodinov, potvrđuje predaju crkve Sv. Martina benediktincima na Lokrumu, na crnogorskom
Rotković, Ugovor Desislave s Dubrovnikom, na crnogorskom^{[neaktivna poveznica]}
Ljetopis popa Dukljanina, na crnogorskom jeziku
U latinskom izvorniku: Rogatus a vobis dilectis in Christo fratribus, ac venerabilibus sacerdotibus sanctae sedis Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae...
Ivan Jovović, Povijest Dukljansko-barske nadbiskupije, na crnogorskom jeziku
Pismo pape Grgura VII. Mihailu, 9.1.1078.g.
O arheološkim istraživanjima na lokalitetu grada Duklje

portalanalitika.me

O Bodinovom pečatu pronađenom 2008. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2013. Pristupljeno 3. travnja 2013.
Zapis iz Svača: Sarkofag stanovnika uspavanog grada (crnogorski). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. veljače 2021. Pristupljeno 23. ožujka 2013.

rastko.rs

Stefan Prvovjenčani (sin Nemanjin), Žitje Sv. Simeona, na srpskom jeziku

web.archive.org

Šekularac, Božidar. Dukljanska država i povelje dukljanskih vladara. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. rujna 2022. Pristupljeno 14. veljače 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
O Bodinovom pečatu pronađenom 2008. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2013. Pristupljeno 3. travnja 2013.
Zapis iz Svača: Sarkofag stanovnika uspavanog grada (crnogorski). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. veljače 2021. Pristupljeno 23. ožujka 2013.