Sign In

Login

Password

Forgot Password ? Sign Up

Ivo Andrić (Croatian Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Ivo Andrić" in Croatian language version.

refsWebsite
Global rank Croatian rank
4cobiss.net
3,715th place
228th place
3web.archive.org
1st place
1st place
2haverford.edu
low place
3,173rd place
2enciklopedija.hr
1,369th place
2nd place
1spiritofbosnia.org
low place
9,448th place
1nytimes.com
7th place
28th place
1taz.de
753rd place
8,014th place
1org.yu
low place
low place
1travnicki.info
low place
4,699th place
1literature.at
low place
5,321st place
1yale.edu
565th place
398th place
1worldcat.org
5th place
8th place
1kgz.hr
low place
124th place
1muhsinrizvic.ba
low place
9,789th place
1lzmk.hr
3,118th place
7th place
1magazinplus.eu
low place
1,967th place
1avaz.ba
low place
175th place

avaz.ba

cobiss.net

plus.bh.cobiss.net

  • Enes Čengić, priredila Silvana Čengić Voljevica, S Krležom iz dana u dan, 6. knj., Post mortem II : (1989. – 1990.), Svjetlost, Sarajevo, 1990., ukupno 333 str., ISBN 86-01-01942-0 (6. knj.), ISBN 86-01-01930-7 (cjelina), {{ISBN|86-01-019444-7}} (upisan u 6. knj.), (COBISS.BH), str. 172.; Andrić se spominje na str. 49., 50., 92., 144., 169., 171., 172., 179., 182., 187., 229., 291.
  • Venceslav Topalović, Memorijalni muzej Ive Andrića u Travniku, Zavičajni muzej Travnik, Travnik, 1978. (COBISS.BH), str. 26., 27., 30.

plus.sr.cobiss.net

  • Mladen Arnautović, Nine Miljević, Milan Bajec, Ljubiša Đurić, Pero Ivačić, Božidar Kićović, Dragiša Stefanović, Dragoslav Adamović, Petar Stanišić (urednički odbor), Jugoslavija i svet: 1972., Novinsko-izdavačko preduzeće »Mladost«, Beograd, [1973.], str. 220. i 221., (COBISS.SR)
  • Radovan Popović, Ivo Andrić : a writer's life, prev. Karin Radovanović, Zadužbina Ive Andrića : Jugoslovenska revija, Beograd, 1989., ISBN 86-7413-036-5 nevaljani ISBN, (COBISS.SR), str. 46.

enciklopedija.hr

haverford.edu

  • Sells, Michael. 1996. Of Bogomils, Race, and Ivo Andric (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2005. Pristupljeno 16. rujna 2008. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14. siječnja 2017.
  • Sells, Michael. 1996. Of Bogomils, Race, and Ivo Andric (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2005. Pristupljeno 16. rujna 2008.:
    »Andric is claimed as a hero by both Croat nationalists (he was born to a Croat family) and Serb nationalists (he later identified himself with Serbs).«, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14. siječnja 2017.

kgz.hr

  • Knjižnice grada Zagreba Izložbe: Knjižnica Božidara Adžije: Hrvatska mlada lirika : 1914-2014 (pristupljeno 10. svibnja 2020.)

literature.at

lzmk.hr

hbl.lzmk.hr

  • Miroslav Šicel, (1983.) »Andrić, Ivo«. U leksikonu: Nikica Kolumbić, gl. ur., Hrvatski biografski leksikon, 1. sv. : A – Bi, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

magazinplus.eu

muhsinrizvic.ba

nytimes.com

query.nytimes.com

org.yu

ivoandric.org.yu

spiritofbosnia.org

  • Butler, Tomas J. 2010. Between East and West: Three Bosnian Writer-Rebels: Kočić, Andrić, Selimović (engleski). Spirit of Bosnia

taz.de

  • Doris Akrap. 31. listopada 2011. Streit um jugoslawischen Autor: Alle wollen Ivo. Die Tageszeitung: taz (njemački). 0931-9085. Pristupljeno 15. srpnja 2019.. Als Ivo Andric 1892 in eine kroatisch-katholische Familie in Bosnien geboren wurde...

travnicki.info

web.archive.org

  • Sells, Michael. 1996. Of Bogomils, Race, and Ivo Andric (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2005. Pristupljeno 16. rujna 2008. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14. siječnja 2017.
  • Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. siječnja 2010. Pristupljeno 16. rujna 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  • Sells, Michael. 1996. Of Bogomils, Race, and Ivo Andric (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2005. Pristupljeno 16. rujna 2008.:
    »Andric is claimed as a hero by both Croat nationalists (he was born to a Croat family) and Serb nationalists (he later identified himself with Serbs).«, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14. siječnja 2017.

worldcat.org

  • Dragić, Marko. Doktorska disertacija Ive Andrića. // Motrišta : glasilo Matice hrvatske u Mostaru (gl. ur. Jago Musa), br. 26., ožujka 2003., str. 177. – 185., ISSN 1512-5475
     »Te je godine Andrić uvršten u Srpsku čitanku povjesničara književnosti i visokog činovnika u Ministarstvu vanjskih poslova Vojislava Jovanovića Maramboa. Njemu Andrić u pismu piše: «(…) Dozvolite mi ovom prilikom da ispravim neke biograf.(ske) podatke: 1. Nema sumnje da sam ja Hrvat po rodu, koliko sam pak kao pisac ‘hrvatski’ to je drugo pitanje o kom neću da govorim, niti sam ja zvan da ga rešavam.(…). (Najvažnije) Nisam rođen 1891. nego 1892. (godina i dugova čovek uvek ima i previše.) (…).» [Dragić citirao prema: Ivo Andrić, Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine, Beograd : Prosveta, 1997., str. 198., ISBN 86-07-01006-9]«

yale.edu

library.yale.edu