Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Manastir Krka" in Croatian language version.
Obrubi bribirske i krčke rozete imaju identično oblikovanje i kompoziciju listova što ukazuje na to da su proizvod iste radionice i da su približno suvremene. S obzirom na to da su bribirski knezovi Šubići zaslužni za izgradnju, opremanje i održavanje crkve sv. Marije, koja je ujedno bila i njihov porodični mauzolej, osnovana je pretpostavka da Šubići stoje u uskoj vezi s izgradnjom crkve u Krki, a čije ostatke predstavlja gotičku fazu današnje manastirske crkve. Pronalazak gotičkog ulomka u zidu tambura potvrđuje da je druga faza koja čini veći dio današnje crkve nastala nakon rušenja srednjovjekovne crkve.
Na str. 59, uključivo fusnotu 18, piše: Glavni mu je oslonac tzv. Končarevićev Ljetopis... fusnota 18: O ovom izmišljenom „Ljetopisu“ treba izići moj rad koji je u tisku;
Na str. 65: Prvi (kameni natpis) iz tzv. 1402. vidno je falsificiran i ubrzo prenesen iz crkve, gdje je izvorno postavljen, na najuočljivije mjesto - iznad glavnog ulaza u manastir Krku. Tom činu pridonijelo je više ljudi, a izvršio ga arhimandrit Jerotej Kovačević 1859. godine. Dospjevši na ovo mjesto, natpis je postao znan, kako nas obavještavaju pisci, pa i amateri historičari. Prvi koji je posumnjao u njegovu autentičnost bio je dr. Luka Jelić. Njegov poziv da se sustavno ispitaju natpisi manastira u Dalmaciji, tako i "Krke" - nije bio prihvaćen.
Na str. 153: Iako se danas, uzevši u obzir potpunu odsutnost znanstvenih metoda i vidljivo zlonamjerno i politički promišljeno Milaševo iskrivljavanje povijesnih činjenica, možemo upitati je li ovako podroban osvrt uopće potreban ili je ogromnu količinu, laži, uvreda i besmislica bolje prepustiti zaboravu, ipak nam se čini kako je knjiga Stanka Bačića hrvatskoj historiografiji dobrodošao rad. Na oko 400 stranica obrađena su i raščlanjena sva prijeporna pitanja, problemi, tvrdnje, argumenti i zaključci pravoslavnog povjesnika Milaša. Bez žuči, pozivanjem na znanstvena mjerila i objektivnost u prikazivanju, Bačić svakom čitatelju nudi mogućnost da razmišljanjem i prosudbama dođe do vlastitog zaključka.
