Sign In

Login

Password

Forgot Password ? Sign Up

Vuk Karadžić (Croatian Wikipedia)

Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Vuk Karadžić" in Croatian language version.

refsWebsite
Global rank Croatian rank
1srce.hr
1,922nd place
5th place
1ofm.hr
low place
676th place
1archive.today
14th place
87th place
1digitale-sammlungen.de
958th place
4,819th place
1matica.hr
9,538th place
24th place
1scribd.com
482nd place
91st place
1irb.hr
8,290th place
31st place
1foi.hr
low place
181st place
1vesti.rs
low place
462nd place
1skdprosvjeta.com
low place
1,510th place
1web.archive.org
1st place
1st place

archive.today

  • Fra Daniel Patafta. Franjevci i pretpreporodno doba. Hrv. franjevačka provincija Sv. Ćirila i Metoda. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. srpnja 2013. Pristupljeno 5. ožujka 2018.. (...) fra Lovro Brčuljević (1685.–1737.) koji je slijedio talijansku grafiju, izričito predlagao fonetski pravopis, te je stotinu godina prije Vuka Karadžića, u Opomeni uz svoje djelo Uzao serafinske (naški) goruće ljubavi, tiskanom u Budimu 1730. savjetovao da je: lipše i pofaljenije pisati onako, kako se govori ... Zato ja u ovim knjigama pišem onako, kako govorim.

digitale-sammlungen.de

reader.digitale-sammlungen.de

foi.hr

library.foi.hr

irb.hr

bib.irb.hr

matica.hr

  • Josip Bratulić, O hrvatskom identitetu, neposredno. U zborniku: Romana Horvat, gl. ur., Zorislav Lukić i Božo Skoko, ur., Hrvatski identitet (zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Palači Matice hrvatske, 7. i 8. svibnja 2009.), Zagreb : Matica hrvatska, 2011., ISBN 978-953-150-920-6, str. 9. – 24., URL (PDF)
    Wikicitati »Redovito se ističe da su tiskane deseteračke Kačićeve pjesme potakle Vuka Stefanovića Karadžića ne samo da promijeni svoje dotadašnje shvaćanje »narodnih« pučkih deseteračkih pjesma, iznimnih uzleta duha, kao niže duhovne djelatnosti, nego da ih započne i zapisivati i organizirati njihovo bilježenje, skupljanje i objavljivanje, ali samo pod srpskim imenom.«
    (str. 15.)

ofm.hr

  • Fra Daniel Patafta. Franjevci i pretpreporodno doba. Hrv. franjevačka provincija Sv. Ćirila i Metoda. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. srpnja 2013. Pristupljeno 5. ožujka 2018.. (...) fra Lovro Brčuljević (1685.–1737.) koji je slijedio talijansku grafiju, izričito predlagao fonetski pravopis, te je stotinu godina prije Vuka Karadžića, u Opomeni uz svoje djelo Uzao serafinske (naški) goruće ljubavi, tiskanom u Budimu 1730. savjetovao da je: lipše i pofaljenije pisati onako, kako se govori ... Zato ja u ovim knjigama pišem onako, kako govorim.

scribd.com

  • Leopold Auburger, Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda-HFDR, Rijeka, 2009., ISBN 978-953-7029-14-2, str. 63.:
    »52 Tako je i jezična građa srpsko-njemačko-latinskoga Srpskoga rječnika Vuka Karadžića (¹1818., ²1852.) najvećim dijelom preuzeta iz hrvatskih rječnika koje mu je nabavio Jernej Kopitar, naime iz rječnika: Ardelia della Belle (1655. – 1737.), Ivana Belostenca (? 1594. – 1675.), Jurja Habdelića (1609. – 1678.) za latinske prijevodne ekvivalente, Franje Sušnika (1686. – 1739.) i Andrije Jambrešića (1706. – 1758.), Jakova Mikalje alias Jacobusa Micalie, odn. Micaglie (1601. – 1654.), Josipa Voltića (1750. – 1825.) alias Jose Voltiggia, kao i iz najopsežnijega rječnika 18. i 19. st., naime rječnika Joakima Stulića alias Stullia (1729. – 1817.); (...)«, preuzeto 5. ožujka 2013.

skdprosvjeta.com

srce.hr

hrcak.srce.hr

  • Croatica et Slavica Iadertina, vii/i (2011), str. 201. - 202. Andrea Sapunar Knežević, Marijana Togonal: Stanko Vraz kao folklorist.
    "Za razliku od Vraza, Ivan Kukuljević Sakcinski, koji se također bavio sakupljanjem folklornoga blaga, vodi oštre polemike s Karadžićem jer je Karadžić hrvatske narodne pjesme izdavao kao srpske. "
    Sâm je Karadžić poslije napisao u jednom svom djelu da narod u tim hrvatskim krajevima "neće da se zovu Srbima". Vidi u: Izvori velikosrpske agresije (prir. Bože Čović), tekst Vuka Stefanovića Karadžića: "Srbi svi i svuda". Školska knjiga, Zagreb, 1991., ISBN 86-393-0255-3, str. 83.
    "...zovu se Srbi, a ostali ovoga imena neće da prime, nego oni od zakona turskoga misle da su pravi Turci... a oni zakona rimskoga sami sebe ili zovu po mjestima u kojima žive...."
    "mora se čuditi kako se barem ovi Srbi zakona rimskoga neće Srbi da zovu."
    Indikativno je koliko Karadžić često u tekstu izbjegava spomenuti imenicu Hrvati i pridjev hrvatski, dok je sve po svom nahođenju proglašavao Srbima.

vesti.rs

web.archive.org