Zapisnik 15. sjednice Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika (неопр.) (21 декабря 2006). — «Odnos prema stranim riječima u hrvatskom književnom jeziku vrlo je slojevit. Ishodište hrvatske jezične kulture, kada se rabi slavenski, određeno je tradicijom crkvenoslavenske književnosti. U njoj, koja polazi od preslika grčkih liturgijskih tekstova, dana je izrazita prednost slavenskim izražajnim sredstvima, a tek iznimno se preuzimaju riječi koje nisu slavenske. To je udarilo pečat hrvatskoj jezičnoj kulturi sve do naših dana. Poraba hrvatskih riječi, ako treba i prilagođena značenja, ili hrvatskih tvorenica, ako se doživljavaju kao uspjele, predstavlja veću vrijednost nego mehaničko preuzimanje stranih izražajnih sredstava. Tako je onda hrvatska riječ svečanija i formalnija (glazba, mirovina, redastvenik), a posuđenica opuštenija i manje zahtjevna (muzika, penzija, policajac). Ta dimenzija purizma ugrađena je u same temelje hrvatske jezične osjetljivosti.» Архивировано из оригинала 12 июня 2007 года.
Kapović, Mate (2011-02-23). "Lektori su cenzorska pješadija". Slobodna Dalmacija (хорв.). Split. Архивировано из оригинала3 марта 2013. Дата обращения: 3 февраля 2013.
Zapisnik 15. sjednice Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika (неопр.) (21 декабря 2006). — «Odnos prema stranim riječima u hrvatskom književnom jeziku vrlo je slojevit. Ishodište hrvatske jezične kulture, kada se rabi slavenski, određeno je tradicijom crkvenoslavenske književnosti. U njoj, koja polazi od preslika grčkih liturgijskih tekstova, dana je izrazita prednost slavenskim izražajnim sredstvima, a tek iznimno se preuzimaju riječi koje nisu slavenske. To je udarilo pečat hrvatskoj jezičnoj kulturi sve do naših dana. Poraba hrvatskih riječi, ako treba i prilagođena značenja, ili hrvatskih tvorenica, ako se doživljavaju kao uspjele, predstavlja veću vrijednost nego mehaničko preuzimanje stranih izražajnih sredstava. Tako je onda hrvatska riječ svečanija i formalnija (glazba, mirovina, redastvenik), a posuđenica opuštenija i manje zahtjevna (muzika, penzija, policajac). Ta dimenzija purizma ugrađena je u same temelje hrvatske jezične osjetljivosti.» Архивировано из оригинала 12 июня 2007 года.
Kapović, Mate (2011-02-23). "Lektori su cenzorska pješadija". Slobodna Dalmacija (хорв.). Split. Архивировано из оригинала3 марта 2013. Дата обращения: 3 февраля 2013.
worldcat.org
search.worldcat.org
Štrkalj, Kristina (2003). "Kad lingvistikom ravna politika. Nekoliko zapažanja o pravilima lektoriranja na Hrvatskoj televiziji". Književna republika (сербохорв.). 1 (5—6): 174—185. ISSN1334-1057.
