Hrvatska u Prvom svjetskom ratu (Croatian Wikipedia)
Analysis of information sources in references of the Wikipedia article "Hrvatska u Prvom svjetskom ratu" in Croatian language version.
refsWebsite
Global rank
Croatian rank
1st place
1st place
1,369th place
2nd place
low place
1,170th place
low place
8,079th place
2,261st place
3rd place
254th place
703rd place
low place
low place
low place
low place
low place
103rd place
low place
521st place
low place
3,167th place
low place
4,008th place
low place
low place
low place
1,216th place
low place
3,824th place
7,442nd place
38th place
low place
low place
austrianphilately.com
austro-hungarian-army.co.uk
- Order of Battle – Galicia August, 1914. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. prosinca 2017. Pristupljeno 23. kolovoza 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
croatianchronicle.com
dalmatia.hr
drnis.hr
- Drniš.hr, Crkva Sv. Ante Padovanskog, Drniš Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2011. (Wayback Machine)
»U vrijeme I. svjetskog rata s krova kupole crkve uklonjene su bakrene pokrovne ploče za vojne potrebe, pa je od tada crkva ostala prekrivena samo kamenim pločama.«
economist.com
- Serbs and Hapsburgs, The Economist, London, pretisak članka iz lipnja 1914.
enciklopedija.hr
- Hrvatska enciklopedija (LZMK) – Frane Supilo »Nakon izbijanja I. svjetskog rata otišao je u emigraciju (u Italiju, a potom u Englesku), gdje je započeo aktivnost za oslobođenje južnoslavenskih naroda Habsburške Monarhije i za njihovo ujedinjenje u novu državnu zajednicu te nastojao zainteresirati vlade Antante za osnutak jugoslavenske države.«
- Hrvatska enciklopedija (LZMK) – Hrvati/Povijest: Hrvatska u XIX. i na početku XX. st
hic.hr
- Hrvatski informativni centar, U susret Svim Svetima: Hrvatski ratnici na Mirogoju. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. svibnja 2011. Pristupljeno 21. rujna 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
kastav-crkva.com
- Župa Svete Jelene Križarice, Kastav, Crtice iz kronike župe Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2011. (Wayback Machine) »Na početku 1. svjetskog rata godine 1914. skinuta su s crkvenog tornja sva brončana zvona (tri) u ratne svrhe: zvona su pretapana i od bronce su se izlijevale topovske cijevi i neki dijelovi raznih tipova str.«(Župa Svete Jelene Križarice, Kastav, Crtice iz kronike župe)
lzmk.hr
krlezijana.lzmk.hr
- Krležijana – Ante Trumbić Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. veljače 2021. (Wayback Machine) »Nakon sarajevskog atentata, a po prethodnom dogovoru s oporbenim prvacima, prelazi u Italiju, gdje sa Supilom i skupinom emigranata pokušava spriječiti saveznička pogađanja s Italijom na račun hrvatskih i slovenskih teritorija.«
- Krležijana – Ivan Meštrović Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2021. (Wayback Machine) »Po izbijanju I. svj. rata ostaje u emigraciji i priključuje se Jugoslavenskom odboru.«(Krležijana)
proleksis.lzmk.hr
matica.hr
- Vjesnik.hr, 10.09.2004: Prvi svjetski rat kao terra incognita. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2005. Pristupljeno 2. siječnja 2012.
- Vinko Krišković: Izabrani politički eseji, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2007. Pristupljeno 2. siječnja 2012.
- Matica hrvatska, HR, 2/IV Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2012. (Wayback Machine) Ljubomir Antić: Prvi svjetski rat i Hrvati
matis.hr
- Ljubomir Antić: Prvih sto godina Hrvatske seljačke stranke. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2011. Pristupljeno 29. ožujka 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
nacional.hr
- Nina Ožegović: Nepoznati crteži Vladimira Becića: Ratna tajna slikarskog klasika[neaktivna poveznica], Nacional, br. 655, 2008-06-02; pristupljeno 3. ožujka 2014.
novossti.com
- Veliki rat za još veće prešućivanje, Novosti, 12. studenoga 2011.
- Nenad Jovanović: Veliki rat za još veće prešućivanje, Novosti, Broj 621, 12. studenog 2011. »Od 1914. do 1918. stradalo je oko 137.000 vojnika iz Hrvatske, a još oko 109.000 stanovnika, uglavnom civila, umrlo je od raznih epidemija i gladi. Za usporedbu, u Drugome je svjetskom ratu stradalo ukupno oko 299.000 hrvatskih građana«(Ivo Goldstein, 12. studenog 2011.)
npkrka.hr
- NP Krka, Skradinski buk. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2013. Pristupljeno 4. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
onecroatia.info
pilar.hr
- Zbornik Fra Didak – čovjek i djelo: Vlado Puljiz, "Prilike u Hercegovini i spašavanje gladne djece u Prvom svjetskom ratu" (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 25. ožujka 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Zbornik Fra Didak – čovjek i djelo: Marinka Bakula Anđelić i Dražen Kovačević, "Živi smo!" Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine) »Prema podatcima Središnjeg zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika iz kraljevine Hrvatske i Slavonije, bilo je u Hrvatskoj dana 20. VIII. 1918. godine zbrinuto 12.270 djece iz Bosne i Hercegovine (Stanje ferijalnih kolonija..., 1918.), dok drugi autori smatraju da se radi o 17.000 djece (Nikić, 1995.). Razlike se pripisuju smještanju djece bez znanja i organizacije Središnjeg zemaljskog odbora, o čemu svjedoči i pismo fra Didaka Buntića Josipu Šiloviću 1917. godine: Predviđao sam, ali se nijesam nadao, da će tako brzo biti; naime da će djeca svoju braću, sestre pa će i roditelje s vremenom sebi privući prije nego roditelji djecu, a to je gotova stvar. Onaj naime broj, što je s transportom otišao, ne pokazuje ni blizu pravi broj Hercegovaca u Slavoniji. Neprestano odlaze na poziv njihovih gazda privatno. A ionako je sada promet između Hercegovine i Srijema veoma živ kraj svih zapreka).«
- Zbornik Fra Didak Buntić – čojek i djelo: Hrvoje Malčić i Mislav Gabelica, "Spašavanje gladne djece iz Bosne i Hercegovine u vrijeme Prvoga svjetskog rata" (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 25. ožujka 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
rakovica.com
- Crkva Sv. Antuna Padovanskog, Rakovica Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. studenoga 2011. (Wayback Machine)
»Prva zvona su 1917. za vrijeme 1. svjetskog rata po naredbi vojnih vlasti skinuta i odvezena u ljevaonice gdje su pretopljena za izradu topova.«
srce.hr
hrcak.srce.hr
- [1], Filip Đukić, Marko Pavelić, Silvijo Šaur: Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Bojišta, stradanja, društvo
- Kolar-Dimitrijević, Mira; 2007., Zbrinjavanje gladne istarske djece tijekom Prvoga svjetskog rata u Križevcima i okolici, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. VIII, br. 1 (2006.); 14-25
- Ivan Bulić: Miroslav Krleža o Hrvatskoj u Prvome svjetskom ratu (Između kronike i interpretacije)
- Hutinec, Goran; 2006., Odjeci epidemije „španjolske gripe" 1918. godine u hrvatskoj javnosti, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.38 No.1. studenoga 2006..; 227-242
- Ivica Zvonar: Zapisi Petra Grgeca o prvom svjetskom ratu i Podravini u ratnom razdblju, Podravina, sv. 11, broj 21, str. 36 – 46 Koprivnica 2012.
tz-daruvar.hr
- TZ Daruvar Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. siječnja 2013. (Wayback Machine) Povijest obitelji Janković
vecernji.hr
vojnapovijest.vecernji.hr
vecernji.hr
web.archive.org
- Krležijana – Ante Trumbić Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. veljače 2021. (Wayback Machine) »Nakon sarajevskog atentata, a po prethodnom dogovoru s oporbenim prvacima, prelazi u Italiju, gdje sa Supilom i skupinom emigranata pokušava spriječiti saveznička pogađanja s Italijom na račun hrvatskih i slovenskih teritorija.«
- Krležijana – Ivan Meštrović Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2021. (Wayback Machine) »Po izbijanju I. svj. rata ostaje u emigraciji i priključuje se Jugoslavenskom odboru.«(Krležijana)
- Vjesnik.hr, 10.09.2004: Prvi svjetski rat kao terra incognita. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2005. Pristupljeno 2. siječnja 2012.
- Župa Svete Jelene Križarice, Kastav, Crtice iz kronike župe Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2011. (Wayback Machine) »Na početku 1. svjetskog rata godine 1914. skinuta su s crkvenog tornja sva brončana zvona (tri) u ratne svrhe: zvona su pretapana i od bronce su se izlijevale topovske cijevi i neki dijelovi raznih tipova str.«(Župa Svete Jelene Križarice, Kastav, Crtice iz kronike župe)
- Crkva Sv. Antuna Padovanskog, Rakovica Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. studenoga 2011. (Wayback Machine)
»Prva zvona su 1917. za vrijeme 1. svjetskog rata po naredbi vojnih vlasti skinuta i odvezena u ljevaonice gdje su pretopljena za izradu topova.«
- Drniš.hr, Crkva Sv. Ante Padovanskog, Drniš Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2011. (Wayback Machine) »U vrijeme I. svjetskog rata s krova kupole crkve uklonjene su bakrene pokrovne ploče za vojne potrebe, pa je od tada crkva ostala prekrivena samo kamenim pločama.«
- NP Krka, Skradinski buk. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2013. Pristupljeno 4. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - TZ Daruvar Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. siječnja 2013. (Wayback Machine) Povijest obitelji Janković
- Zbornik Fra Didak – čovjek i djelo: Vlado Puljiz, "Prilike u Hercegovini i spašavanje gladne djece u Prvom svjetskom ratu" (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 25. ožujka 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Zbornik Fra Didak – čovjek i djelo: Marinka Bakula Anđelić i Dražen Kovačević, "Živi smo!" Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine) »Prema podatcima Središnjeg zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika iz kraljevine Hrvatske i Slavonije, bilo je u Hrvatskoj dana 20. VIII. 1918. godine zbrinuto 12.270 djece iz Bosne i Hercegovine (Stanje ferijalnih kolonija..., 1918.), dok drugi autori smatraju da se radi o 17.000 djece (Nikić, 1995.). Razlike se pripisuju smještanju djece bez znanja i organizacije Središnjeg zemaljskog odbora, o čemu svjedoči i pismo fra Didaka Buntića Josipu Šiloviću 1917. godine: Predviđao sam, ali se nijesam nadao, da će tako brzo biti; naime da će djeca svoju braću, sestre pa će i roditelje s vremenom sebi privući prije nego roditelji djecu, a to je gotova stvar. Onaj naime broj, što je s transportom otišao, ne pokazuje ni blizu pravi broj Hercegovaca u Slavoniji. Neprestano odlaze na poziv njihovih gazda privatno. A ionako je sada promet između Hercegovine i Srijema veoma živ kraj svih zapreka).«
- Zbornik Fra Didak Buntić – čojek i djelo: Hrvoje Malčić i Mislav Gabelica, "Spašavanje gladne djece iz Bosne i Hercegovine u vrijeme Prvoga svjetskog rata" (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 25. ožujka 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Order of Battle – Galicia August, 1914. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. prosinca 2017. Pristupljeno 23. kolovoza 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Ljubomir Antić: Prvih sto godina Hrvatske seljačke stranke. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2011. Pristupljeno 29. ožujka 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Vinko Krišković: Izabrani politički eseji, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2007. Pristupljeno 2. siječnja 2012.
- Matica hrvatska, HR, 2/IV Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2012. (Wayback Machine) Ljubomir Antić: Prvi svjetski rat i Hrvati
- Hrvatski informativni centar, U susret Svim Svetima: Hrvatski ratnici na Mirogoju. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. svibnja 2011. Pristupljeno 21. rujna 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)